Verovatnoća
Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se kod svih...
Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se kod svih...
Klasična verovatnoća Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se...
Ako se analizira verovatnoća ostvarenja jednog događaja, verovatnoća se deli na klasičnu, empirijsku, statističku, geometrijsku i aksiomatsku. Verovatnoće mogu biti: -Klasična verovatnoća -Geometrijska verovatnoćća -Statistička verovatnoća -Aksiomatska verovatnoća. Osobine klasične...
Klasiqna definicija. Osnovna ideja na kojoj je zasnovana klasiqna definicija verovatnoe bazira na pretpostavci da su svi elementarni dogaaji jednako verovatni. Ova definicija ima smisla samo ako je prostor elementarnih...
Kласична теорија вероватноће бави се изучавањем „масовних" случајних појава узетих као скуп случајних величина изоловано од њихове хронолошке повезаности и условљености. За разлику од класичне теорије вероватноће, теорија шлучајних процеса...
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.