Vrste vjerojatnosti
Klasična definicija vjerojatnosti smatra da su svi elementarni događaji jednako mogući i da je njihov potpuni skup konačan. Kod slučajeva kada ta dva uvjeta nisu zadovoljena potrebno je provesti aksiomatsku...
Klasična definicija vjerojatnosti smatra da su svi elementarni događaji jednako mogući i da je njihov potpuni skup konačan. Kod slučajeva kada ta dva uvjeta nisu zadovoljena potrebno je provesti aksiomatsku...
-kruˇzna jer se u definiciji vjerojatnosti koristi formulacija ”jednako mogu´ci” tj. ”jednako vjerojatni”. PRIMJER 2.10 Sluˇcajni pokus: bacanje igra´ce kocke. Kolika je vjerojatnost (klasiˇcna apriori) doga ~~d~~ aja A =...
Kласична теорија вероватноће бави се изучавањем „масовних" случајних појава узетих као скуп случајних величина изоловано од њихове хронолошке повезаности и условљености. За разлику од класичне теорије вероватноће, теорија шлучајних процеса...
posmatranja je ishod . Neki događaji proizilaze uvijek prilikom izvođenja eksperimenta i njih nazivamo sigurnim događajima . Za događaje koji se ne mogu pojaviti pri izvođenju eksperimenata kaže se da...
Ako se analizira verovatnoća ostvarenja jednog događaja, verovatnoća se deli na klasičnu, empirijsku, statističku, geometrijsku i aksiomatsku. Verovatnoće mogu biti: -Klasična verovatnoća -Geometrijska verovatnoćća -Statistička verovatnoća -Aksiomatska verovatnoća. Osobine klasične...
Klasična verovatnoća Bazira se na posmatranju podjednako verovatnih događaja. Naziva se verovatnoća a priori, što znači da se posmatraju podjednako mogući slučajevi i da su verovatnoće unapred poznate. Javlja se...
Prikazani su svi rezultati za ovaj upit.