UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET
Seminarski rad
Tema: Stećci na Lađevinama
4
1. Stećci
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje
Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Na osnovu raspoloživih
podataka može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII. stoljeća, da njihova prva faza
traje i kroz XIII. stoljeće, da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV. i XV. stoljeću. U XVI.
stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje. Od 70.000 evidentiranih stećaka na 3300
lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60000, u Hrvatskoj 4400, u Crnoj Gori oko 3500
i u Srbiji oko 4100. Osnovne grupe stećaka čine položeni i uspravni kameni monoliti. Po
zastupljenosti najbrojniju grupu čine sanduci, zatim ploče, a najmanji broj je sljemenjaka.
Položeni spomenici predstavljaju primarnu formu stećaka i zastupljeni su na čitavom području
njihova rasprostiranja. Među uspravnim kamenim monolitima raspoznaju se sljedeći tipovi:
stela, stup (obelisk), krstača i nišan.
Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven
srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji
se međusobno prepliću i upotpunjuju. Uopšteno uzevši ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i
osjećanja cijele jedne epohe, kako ljudi koji su učestvovali u njihovoj izradi tako i pokojnika
koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji – kako kažu pojedini natpisi – stećci i
klesani. Prema svjedočanstvima natpisa postoje sljedeći nazivi, koji se preklapaju i paralelno
koriste za obilježavanje stećaka: „bilig“, „kâm (kamen)“, „zlamen“, „kuća“ i „vječni dom“.
Nazivi ukorijenjeni u narodu su: „mramorje“, „mašeti“ „grčki grobovi“, „stare grobnice“,
„kaursko groblje“, „divovsko kamenje“. Najčešće korišten naziv u literaturi je stećak, čije ime
dolazi od njegove glavne namjene da „stoji“ iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta
od glagola stajati - stojeći ili, kako se ranije govorilo „steći“.
Spomenici ove vrste u većem broju nalaze se u sjeveroistočnoj Bosni (okolina Srebrenice i
Zvornika), dok se u drugim predjelima Bosne i Hercegovine pojavljuju pojedinačno. Najveći
broj stećaka pripada vrsti položenih monolita, koji se pojavljuju u tri forme: ploča, sanduk i
sarkofag (sljemenjak). Među pojedinačnim oblicima evidentirano je oko 40.000 sanduka,
13.000 ploča, 5500 sljemenjaka, 2500 stupova, 300 krstova te amorfnih oblika oko 300.
Ukrašenih stećaka, odnosno stećaka s reljefima, evidentirano je preko 5000 primjeraka.
