VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U 

ZRENJANINU

Nastavni predmet: Ambalaža i sistemi za pakovanje

Master strukovne studije: Tehnološko inženjerstvo

PROJEKTNI RAD

ŽIVOTNI CIKLUS STAKLENE AMBALAŽE

Predmetni profesor: dr Danijela Jašin                Student, br.indeksa: Kristina Stanimirović,11/21

Asistent: dr Milada Novaković                                                            Marija Kovač,  5/21

Milana Piperski, 9/21

U Zrenjaninu, maj 2022.godine

Sadržaj

UVOD..............................................................................................................................................3

1. Hemijski sastav stakla..................................................................................................................3

2. Struktura stakla............................................................................................................................ 4

3. Staklo i njegove osobine kao ambalažni materijal......................................................................5

3.1  Hemijska postojanost stakla.................................................................................................6

3.2 Termičke osobine stakla........................................................................................................7

3.3 Optičke osobine stakla...........................................................................................................8

4.  Tok staklene ambalaže................................................................................................................9

4.1. Proizvodnja staklene ambalaže.............................................................................................9

4.2. Faze proizvodnje stakla...................................................................................................... 11

4.3.  Kontrola staklene ambalaže............................................................................................... 11

4.3.1. Kontrola staklene ambalaže u tehnološkom procesu...................................................14

4.4. Pakovanje i transport staklene ambalaže............................................................................14

4.5. Prikupljanje otpadne staklene ambalaže............................................................................. 15

5. Recikliranje stakla..................................................................................................................... 15

5.1. Kružni tok ambalažnog stakla............................................................................................17

5.2. Značaj reciklaže staklene ambalaže....................................................................................19

ZAKLJUČAK................................................................................................................................21

LITERATURA.............................................................................................................................. 22

background image

4

Na

2

CO

3

 + CaCO

3

 + 6 SiO

2

→ Na

2

O x CaO x 6 SiO

2

 + 2 CO

2

Formula 1: prikaz hemijskog procesa u proizvodnji

Staklo je tečnost amorfnog sastava koja nema određenu tačku topljenja, pa zagrevanjem 

polako omekšava, što omogućuje njegovu kasniju obradu duvanjem. Sastoji se od nepravilne 

mrežaste strukture delimično spojenih SiO

4

- tetraedara. Oksid olova je značajan jer poboljšava 

optičke karakteristike stakla i u sastav se unosi minijumom Pb

3

O

4

(crveno olovo). Barijum oksid 

(BaO) služi da poveća sjaj i hemijsku otpornost stakla. Barijum karbonat(BaCO

3

) unosi u staklo 

barijum oksid (BaO).

Potrebno je pomenuti i afinante (KNO

3

, NaNO

3

 i NaSO

4

),čiji je zadatak daodstrane:

gasne mehure koje staklo sadrži u fuziji; 

materije koje olakšavaju fuziju; 

dekolorante ( u proizvodnji belog stakla) kao što su bioksid-mangan, anhidrid arsena, 

oksid nikla, kobalta.

2. Struktura stakla

Strukturu   stakla   čini   trodimenzionalna   mreža   sa   čvrstom   armaturom   od   elemenata 

staklaste   supstance   (SiO

2

  za   obično   staklo,   B

2

O   za   boratno   staklo   itd.).   U   unutrašnjosti 

trodimenzionalne mreže mogu se vezati joni metala kao što su: Na

2

O, K

2

O, Li

2

O, stabilizatori 

CaO, BaO, MgO, PbO.

Na – O – Si – M – O – Si – O – Na

M – oznaka za metale ( Ca, Na, K...itd)

О                   О

Na – O – Si – O – M – Si – O – Na

          Formula 2. Struktura stakla

Dve vrste elemenata utiču na strukturu stakla. Sa jedne strane su elementi koji učestvuju 

u obrazovanju mreže (jako pozitivno naelektrisani joni B

3+

 i Si

4+

), a drugi su modifikatori mreže 

koji   zauzimaju   mesto   u   šupljinama   poliedarske   mreže.   Za   poliedarsku   mrežu   stakla 

5

karakteristično je da joj nedostaje periodičnost i simetrija. Posledica takvog oblika mreže je da 

staklo nema određenu tačku topljenja, nije kristalna materija i da je providno.

Slika   1.   Struktura   stakla   na   bazi   SiO

2

:   kristalna   (gore),   amorfna   (dole) 

Izvor

https://ironlady003.wordpress.com/2014/05/12/staklo/

3. Staklo i njegove osobine kao ambalažni materijal 

Staklo u tečnom stanju javlja se na temperaturi koja je viša od tačke omekšavanja stakla, 

700

0

C.   U   tom   agregatnom   stanju   staklo   ima   određene   karakteristike   koje   su   od   značaja   za 

tehnološki proces proizvodnje stakla kao i za sam kvalitet stakla u čvrstom stanju. Viskozitet 

stakla je značajna karakteristika, pogotovo u procesu oblikovanja ili izrade predmeta od stakla. U 

direktnoj je vezi sa hemijskim sastavom stakla i temperaturom. Od viskoziteta zavisi brzina 

oblikovanja   predmeta   od   stakla.   Pri   obrazovanju   staklene   mase   i   homogenizacije   stakla,   a 

pogotovo   prilikom   topljenja   stakla   i   dobijanja   glatkih   površina,   značajna   osobina   stakla   je 

površinski napon. Odgovarajuće vrednosti površinskog napona omogućavaju dobijanje ivica koje 

su zaobljene i uglova kod staklenih predmeta. Ukoliko u istopljenom staklu dođe do poremećaja 

background image

7

Hemijski sastav stakla utiče na otpornost stakla prema vodi i kiselinama pa se menjanjem 

sastava može uticati na hemijsku postojanost stakla, ukoliko postoji potreba. Alkalni metali se 

lako   izdvajaju   iz   stakla   te   su   stakla   sa   većim   sadržajem   alkalija   osetljivi   na   hidrolizu. 

Zemnoalkalni metali (Ca, Mg, Ba) i posebno graditelji staklene strukture (SiO

2

, PbO, Al

2

O

3

povećavaju postojanost stakla prema hidrolizi.

Tabela 2. Podela stakla u kiselinske grupe prema gubitku mase (Ralić J.„Pakovanje dečije hrane 

u staklenu ambalažu“, Tehnološki fakultet Novi Sad, 1994.,D-2320)

Kiselinska grupa

Gubitak mase (mg/100cm

2

)

1.

do 0,7

2.

0,7 do 1,5

3.

Preko 1,5

Za razliku od vode i kiselina, baze rastvaraju strukturu stakla tako što deluju na vezu Si-

O-Si.   Time   je   struktura   stakla   nepovratno   narušena.   Otpornost   stakla   prema   alkalijama   deli 

staklo u pojedine grupe.

1- grupa do 75 / gubitak mase (mg /100 cm

2

)

2- grupa 75 do 150 / gubitak mase (mg /100 cm

2

)

3- grupa preko 150 / gubitak mase (mg /100 cm

2

)

3.2 Termičke osobine stakla

Karakteristike i bitne termičke osobine stakla koje treba istaći su:

-

Specifični toplotni kapacitet stakla,

Želiš da pročitaš svih 22 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti