Bezbednost i hijerarhijiska kontrola
Akademija tehničkih strukovnih studija Beograd
Bezbednost i hijerarhijiska kontrola
Pristupni rad za master studije
Mentor:
Datum odbrane:
Beograd, 2022. godine
Sadržaj:
1. Uvod…………………………………………………………………………1-5
2. Opšte mere bezbednosti……………………………………………………….6-8
2.1 Značaj bezbednosti i zaštite zdravlja na radu……………………………8
2.2 Motivacija za zaštitu na radu…………………………………………….9
3. Posebne mere bezbednosti…………………………………………………..10-13
4. Bezbednost i hijerarhijiska kontrola……………………………………..….14-18
5. Hijerarhije…………………………………………………………………..19-21
6. Zaključak…………………………………………………………………….22
7. Literatura…………………………………………………………………….23

Od početka 19. veka počeli su se osnovati i prvi sindikati, koji su zahtevali uvođenje nekog
reda i zakona u proces rada, - koji bi štitili prava radnika. Istorijski posmatrano, potreba za
preduzimanjem određenih aktivnosti radi bezbednosti učesnika u radu javlja se sa prvim
oblicima rada, jer je svaki rad praćen manjim ili većim opasnostima, ali se kao organizovana
delatnost uspostavlja tek početkom 19. veka. Naime, razvojem industrije radnička klasa je
brojno ojačala, ali su se uslovi rada pogoršali. Sa usavršavanjem sredstava za rad, a naročito
sa tehničkim napretkom poznatim pod nazivom „industrijska revolucija“, broj povreda na
radu i bolesti se naglo uvećava. Nezadovoljstvo uslovima rada raste do te mere da dovodi do
otvorenih istupanja radnika sa osnovnim zahtevom za njihovo poboljšanje.
Stvara se snažan radnički pokret i radnička udruženja koja vrše pritisak na državu i ona je
prinuđena da ove odnose pravno reguliše kako bi obezbedila minimalnu zaštitu radnika, a
time i veću ekonomsku stabilnost i socijalni mir. Od tada počinje intenzivan razvoj zaštitnog
zakonodavstva, širenje socijalnih prava i stvaranje međunarodnih organizacija koje u velikoj
meri doprinose uspostavljanju stabilnih sistema bezbednosti i zaštite zdravlja na radu.
RAD U SAVREMENOM DOBU
U savremenim uslovima zaštita kao društvena delatnost može se posmatrati u širem i užem
smislu. U širem smislu ona se obezbeđuje zakonodavstvom o radu i socijalnom osiguranju
koje uređuje prava: na ograničeno radno vreme, skraćeno radno vreme, odmore i odsustva sa
rada, na zaradu i druga primanja, na bezbedne uslove rada i posebnu zaštitu žena, omladine i
invalida, na zdravstvenu zaštitu, na pomoći i naknade, prava za slučaj invalidnosti i druga
prava kojima se garantuje socijalna i materijalna sigurnost za slučaj nemogućnosti rada. U
užem smislu, pod zaštitom se podrazumeva preduzimanje svih mera i aktivnosti u cilju
stvaranja bezbednih uslova rada i zaštite zdravlja radnika od rizika koji se javljaju u radnoj
sredini i na radnom mestu.
Počeci zaštite vezuju se za primenu prevashodno tehničkih mera – najjednostavnijih zaštitnih
naprava na mašinama, uređajima i drugim sredstvima rada kako bi se radnik zaštitio od
telesnih povreda. Međutim, njihovim usavršavanjem mnoge od tih opasnosti nestaju te je sve
manja potreba za tehničkim merama kojima se radnik štiti odmehaničkih opasnosti. Naročito
je velike promene svetu rada doneo ubrzani tehničko-tehnološki razvoj s kraja 20. i početkom
21. veka, obeležen visokim stepenom automatizacije i informacionim tehnologijama koje
omogućavaju da se manuelni rad zameni intelektualnim u svim sferama rada. One su prome-
nile karakter I sadržaj rada ali i uslove rada. Stvorile su nove opasnosti, nove rizike I nove
oblike ugrožavanja zaposlenih što podrazumeva nove pristupe I mere u sistemu bezbednosti i
zaštite zdravlja na radu.
Visok stepen automatizacije omogućio je uvođenje nove organizacije rada, nestandardnog
radnog mesta i promenljivog radnog vremena i niz drugih novina koje uz velika olakšanja u
obavljanju poslova, zaposlenima stvaraju i određene teškoće. Pored povreda na radu i poz-
natih profesionalnih bolesti sve više se javljaju bolesti u vezi sa radom, stres i psihičke tegobe
koje se mnogo teže rešavaju, a prisutne su u svim delatnostima i vrstama poslova.
4
S toga se u savremenim uslovima veća pažnja poklanja rizicima i faktorima rizika koji su
vezani za organizaciju radnog procesa, psihofizičke sposobnosti radnika, socijalne odnose i
ponašanja na radu i van rada. Sve su izraženije potrebe za multidisciplinarnim pristupom u
cilju stvaranja bezbednih uslova rada u kojima se pored fizičkog, štiti i psihički integritet za-
poslenog. To podrazumeva preduzimanje različitih aktivnosti i primenu raznovrsnih mera,
kao što su: tehničke, organizacione, pravne, ekonomske, obrazovne, zdravstvene, er-
gonomske, sociološke i druge.
Moderne tehnologije sa novim sadržajem rada zahtevaju nova znanja i stalnu inovaciju
znanja kako za uspešno obavljanje radnih zadataka, tako i za njihovo obavljanje na bezbedan
način. Ovakve promene svakako uslovljavaju i nov način organizovanja i delovanja svih os-
talih subjekata koji imaju određene funkcije u sistemu bezbednosti i zaštite zdravlja na radu.
ULOGA I ZNAČAJ BEZBEDNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA NA RADU
Uloga bezbednosti i zaštite zdravlja na radu određena je njenim ciljem i obimom prava i
obaveza poslodavca i radnika. Težnja je da se u skladu sa zakonom i drugim propisima iz ove
oblasti, dostigne najviši nivo zdravstvene i psihofizičke zaštite. U tom smislu, uslovi rada,
sredstva i organizacija rada moraju biti prilagođeni potrebama radnika a istovremeno radnici
moraju biti motivisani za aktivno uključivanje u sve aktivnosti.
Značaj bezbednosti i zdravlja na radu se sagledava sa humanog,socijalnog i ekonomskog
stanovišta.
Rad u humanim uslovima predstavlja zadovoljstvo za svakog pojedinca, ali i uspeh i ponos za
organizatora, poslodavca i za društvo u celini.
Socijalni značaj u najvećoj meri se izražava kroz veliki broj zaposlenih koji se povrede ili
izgube život na radnom mestu, obole od profesionalnih bolesti i drugih bolesti u vezi sa
radom o kojima, a često i o njihovim porodicama, preuzima brigu društvo.
I treća, ekonomska dimenzija bezbednosti i zdravlja na radu sagledava se preko posledica
povreda na radu, profesionalnih i drugih bolesti i iskazuje se određenim finanskijskim
pokazateljima koji zavise od broja i težine takvih slučajeva. Naime, povrede na radu I profe-
sionalne bolesti, često su praćene havarijama, odsustvom sa rada čime se stvaraju troškovi i
izdaci zbog toga što radnik ne radi, zbog zastoja koji nastaje u proizvodnji i što se znatna
sredstva izdvajaju za lečenje radnika, nadoknadu njegove zarade i drugih troškova i izdataka
koji padaju na teret poslodavca i fondova socijalnog osiguranja. To znači da bezbednost i
zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u preduzeću, kao i na
kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu, te da poslodavac ima neposredni interes da ona
bude što efikasnija.
Zato je svako ulaganje u mere zaštite za poslodavca korisna investicija.
5

poslova bezbednosti i zdravlja na radu angažuje drugo pravno lice koje ima odgovarajuću li-
cencu.
Poslodavac je u obavezi da zaposlene osposobi za bezbedan i zdrav rad. Ovo praktično znači
da poslodavac odnosno lice odgovorno za obavljanje poslova bezbednosti i zdravlja na radu
mora da zaposlenima ukaže na sve rizike njihovog radnog mesta, odnosno da sprovede obuku
o bezbednosti i zdravlju na radu. Poslodavac je dužan da vodi evidenciju o sprovedjenim
obukama. Evidencija o zaposlenima koji su osposobljeni za bezbedan i zdrav rad se vodi na
obrascu 6.
Važno je napomenuti da poslodavac ima obavezu periodične provere znanja zaposlenih iz
oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Sve obaveze propisane za poslodavca izgledaju ovako, Poslodavac je dužan da:
Aktom u pismenoj formi odredi lice za bezbednost i zdravlje na radu;
Zaposlenom odredi obavljanje poslova na radnom mestu na kojima su sprovedene
mere bezbednosti i zdravlja na radu;
Obaveštava zaposlene i njihovog predstavnika o uvođenju novih tehnologija i
sredstava za rad, kao i o opasnostima od povreda i oštećenja zdravlja koji nas-
taju njihovim uvođenjem, odnosno da u takvim slučajevima donese odgovara-
juća uputstva za bezbedan rad;
Osposobljava zaposlene za bezbedan i zdrav rad;
Obezbedi zaposlenima korišćenje sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu;
Obezbedi održavanje sredstava za rad i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na
radu u ispravnom stanju;
Angažuje pravno lice sa licencom radi sprovođenja preventivnih i periodičnih
pregleda i provere opreme za rad, kao i preventivnih i periodičnih ispitivanja
uslova radne okoline;
Obezbedi na osnovu akta o proceni rizika i ocene službe medicine rada
propisane lekarske preglede zaposlenih u skladu sa ovim zakonom;
Obezbedi pružanje prve pomoći, kao i da osposobi odgovarajući broj za-
poslenih za pružanje prve pomoći, spasavanje i evakuaciju u slučaju opas-
nosti;
Zaustavi svaku vrstu rada koji predstavlja neposrednu opasnost za život ili
zdravlje zaposlenih;
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti