Pedagogija i novovekovni period – najznačajniji predstavnici
AKADEMIJA UMETNOSTI U NOVOM SADU
DEPARTMAN MUZIČKE UMETNOSTI
SEMINARSKI RAD
PREDMET: PEDAGOGIJA
TEMA: PEDAGOGIJA I NOVOVEKOVNI PERIOD – NAJZNAČAJNIJI
PREDSTAVNICI
Mentor: Studenti:
dr Jelena Đermanov
Novi Sad, 2022.
S A D R Ž A J
UVOD..............................................................................................................................................1
1. ELEMENTI PREDMET IZUČAVANJA PEDAGOGIJE..........................................................2
1.1. Elementi pedagogije..............................................................................................................2
1.2. Predmet proučavanja pedagogije..........................................................................................3

4
1. ELEMENTI PREDMET IZUČAVANJA PEDAGOGIJE
Pedagogija se često definisala kao nauka o vaspitanju dece ili o vaspitanju i obrazovanju i nastavi
mladih pokolenja i sl. Takve odredbe predmeta pedagogije imaju nedostatak ograničavanja
predmeta pedagogije ili problematiku vaspitavanja ličnosti u određenim periodima razvoja
ličnosti, na određenim uzrastima, pri čemu se precizno ne određuju ni ti uzrasti.
Takve odredbe dovode do pogrešnih stavova i pri rešavanju nekih pitanja daljeg razvijanja
pedagogije, njenog grananja, posebno kad je reč u odnosu pedagogije prema obrazovanju odraslih
osoba.
1.1. Elementi pedagogije
Ponekad se predmet pedagogije suzava svođenjem samo na bavljenjem strogo planiram i
organizovanim uticajima tj.delatnostima, prema prethodno utvrđenom cilju i zadacima vaspitanja,
bavljenje samo pozitivnim vaspitnim uticajima u skladu sa ciljem vaspitanja, tehniku, tehnologiju,
veštinu i sl.vaspitanja svođenjem pedagogije na bliske joj nauke i granične discipline, itd.
Naime, pedagogija je složena nauka koja se oslanja na 3 bitna elementa:
ANTROPOLOŠKI (u okviru kojeg se ukazuje na vaspitanje kao na fenomen primeren i
neophodan čoveku);
TELEOLOŠKI (koji se odnosi na utvrđene ciljeve i zadatke vaspitno-obrazovnog rada);
METODOLOŠKI (koji se odnosi na metode, oblike i sredstva usvajanja vaspitno-
obrazovnih sadržaja).
Pored bitnih neslaganja u definisanju pedagogije kao nauke postoji i nešto sto je zajedničko: to je
čovek kome su namenjeni vaspitni uticaji, primereni sadržaji, zadaci i cilj vaspitanja. Njihova
gledišta se razlikuju u pogledu izbora sadržaja, puteva, sredstava, oblika rada, a pogotovo u
postavljaju zadataka i cilja vaspitanja. Otuda se javljaju različite koncepcije nauke o vaspitanju.
Pedagogija nije više samo nauka o vaspitavanju mladih, već je ukupna nauka o vaspitanju, staviše
sistem nauka o vaspitanju. Pedagogija se ne bavi samo teorijskim znanjem o vaspitanju, već i
organizovano i angažovano delovanjem na njega, kako bi se ono korigovalo i poboljšalo.
Bakovljev, M. (1998)
Osnovi pedagogije
, Sombor: Učiteljski fakultet, str 28.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti