Zlato kao tehnički materijal
VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA U
ZRENJANINU
NASTAVNI PREDMET: TEHNIČKI MATERIJALI
Studijski program:
Zlato kao tehnički materijal
- seminarski rad –
PREDMETNI NASTAVNIK
STUDENT, br. ind.:
Dr
U Zrenjaninu, maja 2011. god.
Zlato kao tehnički materijal
Sadržaj:
Uvod
...........................................................................................................................................................3
1. Klasifikacija tehničkih materijala
...................................................................................................... 4
1.1. Metalni materijali...........................................................................................................................5
1.2. Polimerni materijali........................................................................................................................ 6
1.3. Keramički materijali....................................................................................................................... 7
1.4. Kompozitni materijali.....................................................................................................................8
1.5. Elektronski materijali..................................................................................................................... 9
1.6. Drvo................................................................................................................................................ 9
2. Opis grupe tehničkih materijala
........................................................................................................ 10
3. Dobijanje zlata
.....................................................................................................................................11
3.1. Ispiranje......................................................................................................................................... 11
3.2. Flotacija zlata.................................................................................................................................12
3.3. Amalgamacija................................................................................................................................13
3.4. Klorinacija..................................................................................................................................... 14
3.5. Brominacija...................................................................................................................................14
3.6. Bromocijanizacijski postupak........................................................................................................14
3.7. Cijanizacija.................................................................................................................................... 15
4. Osobine zlata
........................................................................................................................................16
5. Primene zlata
....................................................................................................................................... 18
5.1. Zlatni nakit.....................................................................................................................................18
5.2. Zlatni novac................................................................................................................................... 19
5.3. Zlato u medicini.............................................................................................................................20
5.4. Zlato u industriji............................................................................................................................21
6. Zaključak
............................................................................................................................................. 22
Literatura
2

Zlato kao tehnički materijal
1. KLASIFIKACIJA TEHNIČKIH MATERIJALA
Svaka grupa ( familija ) materijala ima svoje specifičnosti koje se mogu definisati kao – „ sličnost
familije“. Ovo je od posebne važnosti pri donošenju odluka oko izbora grupe tj. familije materijala
koje će se koristiti za projektovanje datog proizvoda. Danas je u nauci o materijalima uobičajna
podela na tri osnovne grupe materijala:
metale, keramiku i polimere.
Ovakva podela je prvenstveno
bazirana na hemijskom sastavu i atomskoj strukturi materijala. Većina materijala svrstava se u jednu
od ovih grupa. Dodatno postoji takozvani
kompozitni materijali ( hibridni )
, koji predstavljaju
kombinaciju dva ili više materijala iz ove tri osnovne klase. Sem ove podele prisutna je i podela na
šest grupa koji su prikazani na slici 1., to su: metali, polimeri, elastomeri, keramika, stakla i hibridi.
Ova podela je nastala tako što su iz keramike izdvojena stakla kao posebna grupa i elastomeri iz
polimera.
Slika 1.
Grupe Materijala
Slika preuzeta sa:
4
Zlato kao tehnički materijal
1.1
METALNI MATERIJALI
Metalni materijali su neorganske supstance, koje se sastoje od jednog ili više metalnih elemenata ( Fe,
Cu, Al, Ni,...), a takođe mogu sadržati nekoliko nemetalnih elemenata ( C, N, O,...).
Metalna legura je kombinacija dva ili više metala, ili metala i nemetala. Metali, kako čvrsti, tako i
tečni, imaju niz svojstava: metalni sjaj, visoku toplotnu i elektroprovodljivost, lako se deformišu,
sposobnost prelaska u superprovodno stanje na niskim temperaturama ( oko apsolutne nule ), pri
zagrevanju emituju elektrone itd. U Periodnom sistemu elemenata metali zauzimaju oko 80%.
Ne može se utvrditi jasna granica između metala i nemetala, posebno za one elemente, koji poseduju
više modifikacija, pri čemu je jedna modifikacija metal, a druga nemetal ( npr. beli i sivi kalaj ).
Jedinjenja i legure metalnih elemenata gotovo uvek imaju metalni karakter. Postoje posebni slučajevi
kada je jedinjenje dva metala nije metal, npr.
.Isto tako, jedinjenjem mnogih čistih metala sa
vodinikom, ugljenikom, azotom, imaju metalni karakter i njih je moguće ubrajati u metale.
Od svih svojstava koje metali poseduju ističe se elektroprovodljivost: metali poseduju znatno veću
elektroprovodljivost, u odnosu na druge metale. Osim toga, kod metala se elektroprovodljivost smanjuje
sa rastom temperature, a kod nemetala ona raste. Elementi, kao S, V, Si itd. nazivaju se i metaloidima.
Oni su slični metalima i nemetalima po nekim svojstvima npr.: Poseduju elektroprovodljivost, ali nemaju
zadovoljavajuću plastičnost.
Metali i legure se obično dele na: (a) željezne metale – legure, koje sadrže veliki procenat željeza, kao
što su čelik
i gvožđe i (b) neželezne materijale – legure, koji ne sadrže ili sadrže samo relatvino malu
količinu železa ( npr.: Al, Cu ,Zn,Ti, Ni i njihove legure ).
Slika 2.
Pruga
Čelik je legura željeza I ugljenika do 2,11% C, a gvožđe je, takođe, legura željeza i ugljenika, sa sadržajem ugljenika iznad
2,11% C
http://www.srbijanet.rs/tag/brze%20pruge.html
5

Zlato kao tehnički materijal
1.3. KERAMIČKI MATERIJALI
Keramički materijali se odavno koriste u tehnici. Veliki broj građevinskih materijala svrstava se u
grupu keramika ( opeka, keramičke poločice, sanitarije itd. ). U mašinstvu keramički materijali počinju
značajnije da se koriste tek u drugoj polovini dvadesetog veka. Mašinsko keramički materijali se obično
izrađuju sinterovanjem sitnih čestica neorganskih jedinjenja. To su najčešće oksidi, karbidi i nitridi nekih
metala. Osnovne osobine keramičkih materijala su veoma velika tvrdoća ( ali i velika krtost ), visoka
temperatura topljenja, dobra otpornost ma hemijska dejstva i dobra otpornost na habanje. Pored toga, ovi
materijali su veoma dobrih toplotni i električni izolatori. Ove osobine određuju mesto primene keramičkih
materijala u mašinskoj tehnici.
Keramički materijali, koji se upotrebljavaju u tehnici se dele na:
konstrukcione keramičke materijale – namenjeni za opšte konstrukcione delove
vatrostalni i termoizolacioni keramički materijali – namenjeni za visoke temperature ( peći,
kotlovi, ložišta i sl. ) o za toplotno izolovanje ( mineralna vuna )
keramički abrazivni materijali – namenjeni za izradu brusnih kamenova, brusnih papira i
brusnih traka
tvrdi metali za alate – namenjeni za izradu veoma tvrdih sečiva za alate za obradu metala
rezanjem
staklo – namenjeni za delove koji treba da su prozirni, otporni na koroziju, ali tvrdi i krti
Slika 4.
Brusne ploče
http://jilk.hr/brusni-rezni-alat/brusni_i_rezni_alati/
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti