Zaprašivači i zamagljivači
1
Univerezitet u Prištini
Poljoprivredni fakultet
SEMINARSKI RAD
ZAPRAŠIVAČI I ZAMAGLJIVAČI
predmet: mehanizacija biljne proizvodnje
Profesor: Student:
dr Saša Barać Dejan Kovčević
. Br.indeksa 59/14
Maj, 2016
2
SADRŽAJ:
1. UVOD……........................……………………………………………………………..….3
2. ZNAČAJ MAŠINA I UREĐAJA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI…………….4
3. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA……………………………………..........................…5
4. ZAPRAŠIVAČI…………………………………………………………............................6
4.1. TIPOVI ZAPRAŠIVAČA………………………………………….........................….7
4.2. RADNI DELOVI ZAPRAŠIVAČA...............................................................................9
4.3. POBOLJŠANI NAČIN ZAPRAŠIVANJA..................................................................11
4.3.1. Vlažno zaprašivanje..........................................................................................11
4.3.2. Elektrostatičko zaprašivanje.............................................................................12
5. ZAMAGLJIVAČI...............................................................................................................12
5.1. TIPOVI APARATA ZA ZAMAGLJIVANJE.............................................................13
5.1.1. Hladni-disperzivni generatori aerosola............................................................14
5.1.2. Toplotni-kondenzacioni generatori aerosola....................................................14
5.2. ČVRSTI AEROSOLI...................................................................................................17
6. LITERATURA....................................................................................................................18

4
2.
ZNAČAJ MAŠINA I UREĐAJA U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI
Ljudska populacija se svakodnevno uvećava što uslovljava sve veću proizvodnju hrane.
Ekonomičnost u poljoprivrednoj proizvodnji postiže se primenom savremenih poljoprivrednih
mašina i mera zaštite biljaka.
Poljoprivredne mašine se dele na:
POGONSKE - pomoću kojih se pokreću ili vuku druge mašine;
PRIKLJUČNE – namenjene za različite poljoprivredne radove a pokreću ih pogonske
mašine ;
KOMBINOVANE – Obavljaju više radnih operacija, a najčešće se pokreću na sopstveni
pogon;
SPECIJALNE – koriste se za specijalne namene.
Traktor
je osnovna pogonska mašina u poljoprivredi, koja služi za vuču priključnih
mašina i uređaja. Koristi se u svim fazama poljoprivredne proizvodnje ima veliku snagu i učinak.
Mogu biti jednoosovinski (motokultivator), i dvoosovinski.
Priključne mašine
su namenjene za određene poslove u poljoprivrednoj proizvodnjina
pokreću ih radne odnosno vučne mašine. To su : plugovi, tanjirače, drljače, rasturači djubriva,
sejalice mašine za ubiranje plodova, mašine za zaštitu bilja itd.
Kombinovanim mašinama
se obavlja više vrsta radova istovremeno. Kombajn za
pšenicu, kukuruz, raž ili neku drugu kulturu, istovremeno žanje, odvaja zrno od slame i pleve, ili
ljušti klip kukuruza i još drugih radnji istovremeno
Specijalne mašine i uredjaji
namenjeni su posebnim zadacima u poljoprivrednoj
proizvodnji. To su transporteri (elevatori), mašine za kalemljenje, mlinovi stočne hrane,
transportna sredstva, inkubatori, muzilice itd.
5
3.
SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
Biljna proizvodnja u svetu bez mera zaštite bilja i primene pesticida ostvarivala bi samo
oko 30% od potencijalnih prinosa. Po jednoj od definicija pesticidi su “supstance ili smeše
supstanci namenjene za prevenciju, uništavanje, suzbijanje ili smanjenje količine
štetočina”.Pored dominantne (90%) primene u poljoprivredi, pesticidi se primenjuju i u
šumarstvu i drvnoj industriji, industriji prehrambenih tehnologija, veterini i komunalnoj higijeni.
Prvi pomen određenih hemijskih jedinjenja u službi zaštite bilja vezuje se za XVII vek i
primenu bakar-sufata u zaštiti kolja za vinograde od truleži. Danas se pod pojmom pesticidi
podrazumeva da su to proizvodi hemijskog ili biološkog porekla namenjeni za sprečavanje,
suzbijanje i uništavanje organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i plodove, drvo i proizvode
od drveta na otvorenom i u zatvorenom prostoru, kao i suzbijanje ili uništavanje nepoželjnih
vrsta biljaka i drugih organizama.
U odnosu na štetne organizme, pesticidi se dele na tri osnovne grupe:
herbicidi – namenjeni za suzbijanje zeljastih i drvenastih korova, algi, mahovina, lišajeva
i parazitnih cvetnica,
fungicidi – namenjeni za suzbijanje gljiva prouzrokovača biljnih bolesti,
insekticidi – namenjeni za suzbijanje štetnih insekata.
Tip formulacije
je oblik u kome se sredstva za zaštitu bilja nalaze. Ona mogu biti čvrsta:
praškasta (WP) ili granulrana (WG, DF) ili tečna (SC, CS, EC, EW) itd. Po pravilu se pre
upotrebe rastvaraju u vodi, osim npr. granula za direktnu primenu. Od tipa formulacije zavisi
sadržaj preparata.
Sredstva za zaštitu bilja su efikasna u zavisnosti od izbora vremena tretiranja odnosno
pravovremenosti u detekciji patogena, vremenskih uslova u vreme tretiranja i načina primene
preparata. Mehanizavanost radnih procesa, koja se ogleda u izboru mašine ili uređaja za
aplikaciju, pravilne podešenosti i optimalne eksploatacije agregata za tretiranje značajno utiče na
kvalitet i efikasnost aplikacije. Značajno je da se kod korišćenja mašina i uređaja za pojedine
načine zaštite obezbedi efikasnost koja se ogleda kako u obezbeđenju potrebnog kvaliteta tako i
ekonomičnosti.
Mašine za zaštitu bilja se dele na:
prskalice
zaprašivače
orošivače
zamgljivače

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti