Tuzla, novembar 2018
FARMACIJA
Kloniranje i genetički inžinjering u medicini
Seminarski rad
Predmet: Osnovi biomedicine
Mentor:
Student:
2
1. Kloniranje
Kloniranje je pojam u širem smislu koji označava prirodni ili umjetni razvoj dvije ili
više genetički identičnih stanica ili organizama. To je umjetna, nespolna proizvodnja
stanica ili jedinki genetski identičnih već postojećim. Razlikujemo reproduktivno
kloniranje (npr. ovca – ovca: rođenje nove jedinke, identične kloniranoj) i terapijsko
kloniranje (npr. čovjek – stanično tkivo). U definiranju pojma kloniranja se polazi s
jedne strane u zoologiji i botanici a s druge u reprodukcijskoj medicini i staničnoj
biologiji s različitih polazišta. Kloniranje je oblik nespolnog razmnožavanja različitih
jednostaničnih i višestaničnih organizama pri kojem nastaju potomci koji su jednaki
roditeljskom organizmu i međusobno, no, za znanost je, ipak, zanimljivije proučavati
kloniranje sisavaca. U posljednjih nekoliko godina znanstvenici su uspjeli klonirati više
vrsta životinja. Godine 2001. američki su znanstvenici čak pokušali klonirati čovjeka,
no u tome nisu uspjeli. Jedna tehnika koju znanstvenici primjenjuju za dobivanje
klonova naziva se nuklearni transfer. Znanstvenici najprije iz ženke uzmu neoplođenu
jajnu stanicu i iz nje odstrane jezgru, koja sadrži DNK. Iz tijela životinje koju će
klonirati uzmu odgovarajuću stanicu, primjerice stanicu kože, čija jezgra sadrži sve
genetske informacije o svom vlasniku. Tu stanicu (ili samo njenu jezgru) znanstvenici
unesu u jajnu stanicu iz koje su odstranili jezgru i kroz nju puste struju. Tim se
postupkom postiže sjedinjenje stanice i citoplazme jajne stanice. Nakon što dobije novu
jezgru, jajna stanica počinje se dijeliti kao da je oplođena, čime počinje razvoj klona
životinje iz koje je uzeta tjelesna stanica.
Slika br.1: Kloniranje (šema)
3
Embrij se tada može implantirati u maternicu surogat majke, gdje će se, u rijetkim
slučajevima kada se sve odvija po planu, nastaviti razvijati dok ne dođe vrijeme da
mlado dođe na svijet. Postoji i druga mogućnost, a to je da se embrij zadrži u maternici
samo dotle dok se iz embrioblasta ne uspiju izdvojiti embrionalne matične stanice koje
se dalje mogu držati u kulturi. Znanstvenici vjeruju da bi ovaj temeljni princip
kloniranja trebao biti djelotvoran i u slučaju ljudi. Ustvari, pokušaj kloniranja čovjeka
koji je već prije spomenut izvršen je s namjerom da se dobiju embrionalne matične
stanice. Kloniranje u tu svrhu naziva se terapijsko kloniranje. Klon (grčki klon, grana,
ogranak, cijepika, kalem, podmladak) označava skupinu jedinki ili pojedinih
organizama, nastalih aseksualnim razmnožavanjem, iz jedne seksualnim načinom
dobivene jedinke. Ovaj način umnožavanja molekula ili jedinki ne znači nužno i
rekombinantnu DNA, posebno kada se razmatra kloniranje u sisavaca .
1.1. Kloniranje biljaka u laboratorijskim uslovima
Tehnikama kulture biljnih stanica i tkiva u uvjetima in vitro (uzgoj u staklenim
posudama) mnoge biljne vrste mogu se klonirati u laboratoriju. U sterilnim i strogo
kontroliranim uvjetima moguće je iz malih dijelova biljke ili čak iz pojedinih biljnih
stanica uzgojiti čitavu biljku. Za prvi pokušaj regeneracije mrkve iz diferenciranog tkiva
korijena. zaslužan je F.C. Steward 1952.
Slika br.2: Regeneracija biljaka mrkve iz diferenciranog tkiva korijena u uvjetima in
vitro
