„Mikroakumulacija kao elementi integralnog sistema za uređenje bujučnih tokova“
UVOD
od pojmom mikroakumulacija podrazumjevaju se vještačka jezera zapremine
200.000 m³ vode koje se stvaraju zahvatanjem tokova ili akumuliranjem padavina
putem pregrađivanja malih dolina niskim objektima – branama od 3,0 – 8,0 m
visinie. Bitno je da se objekti mogu graditi lokalnim materijalom i sredstvima i da služe za
navodnjavanje obližnjih terena površine od 20 do 150 ha koji su po pravilu van većih sistema
za navodnjavanje.
P
Kod nas se ipak najviše koristi definicija Službe za konzervaciju zermljišta i voda FAO
organizacija prekam kojoj „ Pod malim vodnim akumulacijam treba podrazumjevati vještački
akumulirane vodne zalihe pretežno sa branama i nasipima od zemlje, pri čemu akumulacija
vode ne treba da ima veću zapreminu od 3 miliona kubnih metara, a zapremina tijela brane
100.000 m³ ( brana je od zemljanog materijala)
Prema terminologiji FAO, organizacije ako je zapremina akumulirane vode ispoid 50.000 m³
onda je to mikroretenzija kod kojih zapremina brane ne treba da prelaze 15-20.000 m³ .U
slučaju kada je zapremina mikroretencije ispod 10.000 m³ akumulirane vode, a zapremina
zemljane brane (nasute brane) ispod 3.000 m³ onda se takva mikroretencija zove lokva.
U grupu malih akumulacija i mikroretenzija svrstava vještačka jezera zapremine do jednog
miliona metara kubnih formirane izgradnjom brana visine do 15 m. Treba napomenuti da
izgradnja malih akumulacija i mikroretenzija ne isključuje izgradnju velikih brana obrnuto.
Postoje slivovi koj su po svojim topografskim, hidrološkim i drugim karakteristika
predodređeni za izgradnju velikih akumulacija, ali isto tako postoji slivovi na kojima je
moguće graditi isključivo samo male akumulacije i mirkroretenzije. Također, postoje i takvi
slivovi na kojima se može kombinovati izgradnja malih i velikih akumulacija.
U svim navedenim slučajevima gdje je moguće planirati i izgraditi malu akumulaciju pored
tehničkih uslova, mora se voditi račina i o ekonomskim efektima.
Pri upravi italijanske službe za vještačka jezera u brdima smatra se pod „malim brdskim
jezerima“ ( piccoli laghetti collinari) vodna akumulacija namjenjena brdskoj poljoprivredi,
čije zapremine idu od 1000 m³ pa do više stotina hiljada m³ .
Iz ovih podataka može se zaključiti da, zbog varijacije u zapreminama akumulacije i
zapreminama zemljanih brana, u zavisnosti od reljefa i uslova u slivnom području, kada se
često sa vrlo malom branom, male korisne visine i male zapremine, može da postigne
zamašna zapremina akumulacije, kao što ima i obrnutih slučajeva, da je za relativno malu
zapreminu vodne akumulacije, potrebno podiči branu zamašnije zapremine pa i visine, treba
ići nešto šire pri određivanju termina malih vodnih akumulacija, da se navedena definicija
FAO može usvojiti kao bliska realnost.
„Mikroakumulacija kao elementi integralnog sistema za uređenje bujučnih tokova“
MIKROAKUMULACIJE - JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH ELEMENATA
INTEGRALNOG UREĐENJA BUJUČNIH SLIVOVA
Izgradnja malih vodnih akumulacija, mikroretencija u brdskim područjima za lokalna
navodnjavanja, napajanje stoke i ribnjake uzela je u mnogim naprednim zemljama veliki
zamah posljednih decenija. Ona je doprinijela ubrzanom povećanju poljoprivredne
proizvodnje i njenoj stabilizaciji. Zapaženo je da samo kroz brojnu izgradnju malih brdskih
jezeraca poljoprivreda u bujičnim područjima može uspješno da se izbori istovremeno protiv
tri stihijska zla: erozije, suše i bujičnih poplava.
U posljednje vrijeme čak i zemlje sa najvećim vodnim bogastvom , pristupile su intenzivnoj
obradi projekata za uređenje brdskih područja. U SAD—u takvi projekti imaju nazive
„Nacionalni projekti za brdske slivove“. Kroz realizaciju takvih projekata na terenu treba da
se izvuče iz zaostalosti poljoprivreda i nacionalna ekonomika brdskih područja. Od početka
pedesetih godina u SAD-u je postavljena smjernica „ da svaka farma mora da ima svoje
jezerce za navodnjavanje, ribarenje, stočarstvo, divljač pa i rekracije“. Već 1960. godine u toj
zemlji velikih rijeka, velikih prirodnih i vještaćkih jezera , proslavljena je izgradnja milionitog
vještačkog jezerca izgrađenog za potrebe farmera brdskih predjela.
Poslije izgradnje tolikog broja malih jezeraca za potrebe farmerskih lokalnih privreda,
pokazalo se da američki uredi zaduženi za planiranje prinosa u poljoprivredi i stočarstvu, nisu
imali velike probleme za davanje stabilnih prognoza. Naprotiv, prije izgradnje vještačkih
jezera kod farmi, i prije donošenja posebnog Zakona o izgradnji malih akumulacija za
potrebe farmera, prognoze tih ureda, u vezi sa prinosima u ratarstvu i stočarstvu, nisu se
ispunjavale ni sa 50% vjerovatnoće, zbog javljanja veoma čestih i neizmjeničnih šteta od suše,
erozije i bujičnih poplava.
Ovakve pojave su zapažene i u nekim drugim zemljama, gdje se pristupilo intenzivnoj
izgradnji vještačkih jezeraca za unaprijeđenje poljoprivrede. Tako je . U SAD—u takvi
projekti imaju nazive „Nacionalni projekti za brdske slivove“. Kroz realizaciju takvih
projekata na terenu treba da se izvuče iz zaostalosti poljoprivreda i nacionalna ekonomika
brdskih područja. Od početka pedesetih godina u SAD-u je postavljena smjernica „ da svaka
farma mora da ima svoje jezerce za navodnjavanje, ribarenje, stočarstvo, divljač pa i
rekracije“. Već 1960. godine u toj zemlji velikih rijeka, velikih prirodnih i vještaćkih jezera ,
proslavljena je izgradnja milionitog vještačkog jezerca izgrađenog za potrebe farmera brdskih
predjela Male vodne akumulacije i mikroretencije su jedan od najznačajnijih elemenata
sistema integralnih melioracija koji pored izvanrednih rezultata u borbi protiv erozije,
bujučnih poplava i suše, povećanjem životnog standarda lokalnog stanovništva. Male vodne
akumulacije mogu da služe za lokalna navodnjavanja, ribarstvo, turizam, a također u
određenim slučajevima i za zadržavanje poplavnog talasa ukoliko grade na manjim slivovima.
Male vodne akumulacije i mikroretencije dobijaju se uglavnom izgradnjom nasutih brana:
zemljano nasute ili kameno nasute. Visina im je mala od 10 do 15 m, tako da njihovo
projektovanje i izgradnja nije komplikovano što je još jedna njihova prednost.
