Mikroakumulacija kao element integralnog sistema za uređenje bujičnih tokova

UVOD

Pod pojmom mikroakumulacija podrazumjevaju se vještačka jezera zapremine 200.000 m³ vode koje se stvaraju zahvatanjem tokova ili akumuliranjem padavina putem pregrađivanja malih dolina niskim objektima – branama od 3,0 – 8,0 m visinie. Bitno je da se objekti mogu graditi lokalnim materijalom i sredstvima i da služe za navodnjavanje obližnjih terena površine od 20 do 150 ha koji su po pravilu van većih sistema za navodnjavanje.
Kod nas se ipak najviše koristi definicija Službe za konzervaciju zermljišta i voda FAO organizacija prekam kojoj „ Pod malim vodnim akumulacijam treba podrazumjevati vještački akumulirane vodne zalihe pretežno sa branama i nasipima od zemlje, pri čemu akumulacija vode ne treba da ima veću zapreminu od 3 miliona kubnih metara, a zapremina tijela brane 100.000 m³ ( brana je od zemljanog materijala)
Prema terminologiji FAO, organizacije ako je zapremina akumulirane vode ispoid 50.000 m³ onda je to mikroretenzija kod kojih zapremina brane ne treba da prelaze 15-20.000 m³ .U slučaju kada je zapremina mikroretencije ispod 10.000 m³ akumulirane vode, a zapremina zemljane brane (nasute brane) ispod 3.000 m³ onda se takva mikroretencija zove lokva.
U grupu malih akumulacija i mikroretenzija svrstava vještačka jezera zapremine do jednog miliona metara kubnih formirane izgradnjom brana visine do 15 m. Treba napomenuti da izgradnja malih akumulacija i mikroretenzija ne isključuje izgradnju velikih brana obrnuto. Postoje slivovi koj su po svojim topografskim, hidrološkim i drugim karakteristika predodređeni za izgradnju velikih akumulacija, ali isto tako postoji slivovi na kojima je moguće graditi isključivo samo male akumulacije i mirkroretenzije. Također, postoje i takvi slivovi na kojima se može kombinovati izgradnja malih i velikih akumulacija.
U svim navedenim slučajevima gdje je moguće planirati i izgraditi malu akumulaciju pored tehničkih uslova, mora se voditi račina i o ekonomskim efektima.
Pri upravi italijanske službe za vještačka jezera u brdima smatra se pod „malim brdskim jezerima“ ( piccoli laghetti collinari) vodna akumulacija namjenjena brdskoj poljoprivredi, čije zapremine idu od 1000m³ pa do više stotina hiljadam³ .
Iz ovih podataka može se zaključiti da, zbog varijacije u zapreminama akumulacije i zapreminama zemljanih brana, u zavisnosti od reljefa i uslova u slivnom području, kada se često sa vrlo malom branom, male korisne visine i male zapremine, može da postigne zamašna zapremina akumulacije, kao što ima i obrnutih slučajeva, da je za relativno malu zapreminu vodne akumulacije, potrebno podiči branu zamašnije zapremine pa i visine, treba ići nešto šire pri određivanju termina malih vodnih akumulacija, da se navedena definicija FAO može usvojiti kao bliska realnost.