Odlomak

Zahvaljujući razvoju informacione tehnologije rad van tradicionalnog kancelarijskog prostora je postao moguć.Za vreme pandemije mnoge kompanije koje su imale uslove su prešle na rad od kuće i time uspele da spasu svoje poslovanje. Mnoge su svoje poslove preselile na internet i prilagodile se novonastaloj situaciji.

Radom na daljinu sve veći broj zaposlenih obavlja znatan deo svoga posla kod kuće, u prostorijama kupca ili dok su na putu, koristeći računar koji je povezan sa njihovim radnim mestom. Razvijene komunikacione tehnologije omogućile su zaposlenima gotovo neprekidnu konekciju, a time i brže i efikasnije obavljanje poslova. Rad na daljinu ima bitne prednosti za zaposlene, poslodavce i društvo, a postoje i snažni argumenti da se njime značajno povećava produktivnost.

Rad na daljinu (engl. telework) poslednjih godina postaje sve značajniji, naročito u poslovima gde predstavlja prirodnu posledicu razvoja samih delatnosti (informatički sektor, novinarstvo i slično), a razvoj tehnološke infrastrukture (pre svega interneta) dozvoljava sve većem broju ljudi da, umesto u kancelariji, rade u toplini doma svog. Kod rada na daljinu deo ili većina poslova se obavlja kod kuće na vlastitom računaru, a rezultati rada (tekstovi, prezentacije, programski kod i ostalo) šalju se poslodavcu. Komunikacija u suprotnom smeru podrazumeva primanje novih radnih zadataka ili povratnih informacija o kvaliteti napravljenog. Razmena podataka između naručitelja posla i osobe koja ga obavlja najčešće se obavlja e-mailom, iako se mogu koristiti i ostali web servisi (npr. FTP).

Rat za talente je, u kombinaciji s’vremenom potrebnim za dolazak na posao, troškovima te povećanom potrebom za usklađivanjem poslovnog i privatnog života, glavni faktor za promovisanje rada na daljinu (telecommuting), istaknuo je Lanzalotto te je dodao da dobro postavljena telecommuting politika može pridoneti pobedi ili porazu u nadmetaju za visoko kvalifikovane profesionalce.

Međutim, istraživanje pod nazivom National Technology Readiness ustanovilo je da, iako četvrtina Amerikanaca radi za poslodavce sklone radu na daljinu ili na poslovima koji ima dopuštaju rad od kuće, manje od 10% iskoristi takvu pogodnost. Takođe, oni radnici koji mogu raditi od kuće, to ne rade jer ne žele izgubiti kontakt s kolegama ili biti isključeni iz donošenja važnih odluka.

Prava ekspanzija informatickih i komunikacionih tehnologija omogucila je da informaticko doba preraste u novu fazu razvoja koja se naziva Vremenom ubrzanih promena. To vreme donelo je korenite promene u strukturi mnogih zanimanja, i uopšte, u svim sferama života i rada. Ono je omogućilo pojavu rada na daljinu (telework, e-work), novog oblika rada van tradicionalnog kancelarijskog prostora. Ovaj vid rada odbacuje pravila klasične radne sredine sa fiksnim radnim vremenom zaposlenih, ograničenim radnim prostorom i svakodnevnim putovanjem na posao.

Drugim rečima, rad na daljinu se definiše kao rad koji se izvodi na lokaciji udaljenoj od kancelarije, na kojoj radnik nema neposredne kontakte sa drugim saradnicima, ali može sa njima komunicirati upotrebom savremenih komunikacionih i Internet tehnologija. Takav radnik se naziva radnik na daljinu (teleworker). Radnik na daljinu može biti stalni radnik neke kompanije ili samostalni radnik koji svoje usluge i proizvode nudi putem Interneta. Rad kod kuće je sve popularniji u svetu bilo kao posao sa punim radnim vremenom ili kao honorarni posao. Razvojem Internet servisa i servisa mobilne telefonije naglo se povećao spektar poslova koji se mogu raditi na daljinu.

Sagledavanjem svih  prednosti i nedostataka ovakve vrste rada zaineresovani mogu da procene u kojoj meri su sposobni da se prihvate takvog načina rada i da li je posao kojim se bave uopšte pogodan za rad kod kuce, što pridaje značaj ovome referatu. Posebna pažnja posvećena je video konferenciji kao obliku rada na daljinu. Perspektiva daljeg razvoja ovog načina rada izneta je u okviru zaključnih razmatranja.

Istorijat i razlozi nastanka rada na daljinu

Koncept rada na daljinu lansirao je tvorac kibernetike Norbert Viner sredinom prošloga veka. Naime, on je dao ideju jednom engleskom arhitekti da nadgleda gradnju zgrade u Americi putem telefaksa. Dvadesetak godina kasnije, u vreme naftne krize, Džek Nils je ovu ideju usavršio za poslove u kojima se zaposlenima pruža veća fleksibilnost u pogledu mesta i vremena obavljanja posla, a u cilju smanjenja troškova prevoza i povećanja konkurentnosti. 

Značajan pad cena i ubrzana proizvodnja i jednostavnost korišćenja računara rezultovali su decentralizacijom radnih mesta, tako da su neke kompanije vec u ’80-im godinama uvele ovakve pogodnosti za svoje zaposlene koji su se povezivali na intranet svojih kompanija. Primena rada na daljinu u najpunijem smislu počinje ’90-ih godina, kada su informatizacija društva i nova naftna kriza dostigli potreban nivo za njegovo ostvarenje. Svakodnevna putovanja na posao su zamenjena elementima telekomunikacionih tehnologija kao što su intranet, LAN, WLAN, VPN, videokonferencija, VoIP i drugi, čija je primena uobičajena u svetu širokopojasnih veza na Internet. U današnje vreme radnik na daljinu uglavnom koristi laptop racunar i Wi-Fi vezu sa Internetom, što mu omogućava da posao može obavljati

sa bilo kog mesta. Statistički podaci ukazuju da gotovo svaka druga državna firma i svaka peta privatna primenjuju rad na daljinu. U tome prednjacč kompanija American Express, čiji svaki drugi službenik radi kod kuće. Prema njihovim analizama radnici na daljinu su približno 40% produktivniji u poređenju sa onima koji rade na klasičan nacin. Uvođenjem rada na daljinu racunarska firma Compaq podigla je produktivnost za trećinu. Japanci svojim radnim fanatizmom zapostavljaju porodicu, tako da se kod njih na rad na daljinu gleda i sa aspekta podizanje nataliteta. Upravo zato koncern Matsushita Electronoc polovini svojih zaposlenih omogućio je da rade u sopstvenim domovima. Preko polovine preduzeća u Sjedinjenim Američkim Državama trenutno odobrava neku vrstu rada na daljinu. U jednoj studiji, objavljenoj početkom godine, navodi se da 33 miliona Amerikanaca rade na poslovima koji bi mogli da se obavljaju kod kuće. U pogledu vremena, svaki od njih bi uštedeo, odnosno dobio još 25 radnih dana za godišnji odmor. U svetu vlada uverenje da ce ovaj vid rada postati primaran.

Da bi se stekla i zadržala prednost u odnosu na konkurenciju neophodna je stalna agilnost u pogledu smanjenja troškova, zapošljavanja i zadržavanja najboljih kadrova, kao i obezbeđivanja kontinuiteta poslovanja u kriznim situacijama. Informatička tehnološka revolucija i drastične promene na području rada i zapošljavanja dovele su do stvaranja netipičnih i neobaveznih oblika radnih odnosa. Niz poslova se moze obavljati sa udaljenosti, a u cilju stvaranja veceg profita korporacije i poslodavci sve više angažuju povremene i honorarne saradnike. To je najprisutnije u medijima, gde je svakodnevno sve više slobodnih novinara i dopisnika.

No votes yet.
Please wait…
Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ljudski resursi

Više u Seminarski radovi

Komentari