UNIVERZITET U BIHAĆU
TEHNIČKI FAKULTET BIHAĆ
SEMINARSKI RAD
RENESANSNA ARHITEKTURA
Predmetni profesor: Prof. dr. Aida Husetić
Studentica: Muratović Adna, 1128
Bihać, januar 2022.
4
2. KARAKTERISTIKE RENESANSNE ARHITEKTURE
Kako i sama riječ „renesansa“ znači preporod, tako i renesansni pokret predstavlja preporod u
svim sferama ljudskog života, bilo da se radi o književnosti, muzici ili umjetnosti. Prije svega
odražava preporod klasične kulture, jer dolazi do nestanka gotičkog stila. S obzirom na to da
gotička arhitektura nije bila u potpunosti „pustila svoje korijenje“ u Italiji, bilo je lako zamijeniti
novim stilom – renesansom.
Arhitekti su težili ka tome da se oslobode gotičke dekorativnosti. Došlo je do oživljavanja
starorimskih oblika poput stubova koji su uredno postavljeni, zatim okrugli luk, tunelski svod i
kupola. Iako većina stubove povezuje s drevnim grčkim ili rimskim hramovima, oni su također
važna karakteristika renesansne arhitekture. Bitan izvor informacija o klasičnoj arhitekturi za
arhitekte su bili Vertruvijevi spisi, posebno „O arhitekturi“. Napisana između 30. i 20. godine
prije Krista rasprava pokazuje spoj autorovog osobnog iskustva i antičke arhitekture. Kako su
renesansni arhitekti proučavali ovo djelo, počeli su proučavati simetriju i matematičke omjere, a
neki su bili nadahnuti time da počnu s pisanjem vlastite rasprave. Dakle, ono na što arhitekti
najviše stavljaju naglasak jeste simetrija, proporcija, geometrija i pravilnost elemenata.
1
Proporcija je, kao i u klasičnom periodu bila osnovni faktor ljepote. Renesansne zgrade odlikuju
se ravnim klasicizmom, što znači da zidovi zgrade nemaju mnogo fizičkih dubina, sve je
relativno ravno s par lukova. Većina građevinskih tlocrta iz renesanse je u vidu kruga i kvadrata,
što osigurava da zgrada ima čvrst temelj, ali pored toga i estetsku podlogu, čineći tlocrt punim
proporcija. Korištenje geometrijskih oblika u planovima vidljivo je i na fasadama jer su većinom
to krugovi, kvadrati i trokutovi.
2
1
Christy Anderson, „Renesansna arhitektura“, Oxford 2013.
2
„Renaissance Architecture“ , preuzeto sa www.worldhistory.org , 4.1.2022.
5
Sl. 2.1. Linearna perspektiva
Također, živopisni interijeri većine renesansnih građevina su bitan dio u kompletnom dojmu.
Zbog poboljšanja materijala i tehnika, freske se često povezuju s renesansnom umjetnošću.
Sikstinska kapela je daleko najpoznatiji primjer gdje arhitektura pruža pravo okruženje za
oslikani interijer. Također, važno otkriće renesansne bila je linearna perspektiva. Kako su
renesansni arhitekti bili i slikari, počeli su koristiti linearnu perspektivu i u arhitekturi, a prvi koji
je to učinio bio je Brunelleschi
3
.
Uloga linearne perspektive je da vodi oko na određeno mjesto i nudi osjećaj dubine, a bila je i
korisna za fasade, jer je pružala potreban vizualni vodič za oko – prateći duge i ravne linije stupa
do ukrašenog kapitela. Leonardo da Vinči smatrao je da su odnosi pronađeni između elemenata
slični matematičkim odnosima pronađenim i izvedenim iz prirode. Samim tim simetrija je
postala zajednički element za sve građevine, poput onih u Nizozemskoj ili Njemačkoj.
4
3
Filippo Brunelleschi se smatra ocem renesansne arhitekture u Italiji
4
„
10 Characteristics of Renaissance Architecture” preuzeto sa
www.thecollector.com
,
4.1.2022.
7
Sl. 3.1. Tempietto
Dizajn je inspirisan određenom vrstom klasičnog hrama, a posebno hramom Vesta u Tivoliju. Na
Bramanteovom rješenju se prepoznaje krug kao osnova. Hram ima hemisferičnu betonsku
kupolu na vrhu i savršeno razmaknute nizove niša i pilastra. Eksterijer je upotpunjen prstenom
stupova izgrađenim u dorskom obliku.
6
Sl. 3.2. Hram Vesta u Tivoliju
Kupola, kao konstruktivni element kojim se oblikuje gornja granica prostora pokazao se kao
najbolje rješenje za građevine centralnog tlocrta s osnovama grčkog križa, kruga ili kvadrata.
6
„Tempietto“, preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 28.12.2021.
8
Fillipo Brunelleschi je napravio veliki korak u renesansnoj arhitekturi svojim rješenjem kupole
koje se temelji na dvije ljuske – unutrašnja riblja kost i vanjska s rebrima.
Sl. 3.3. Kupola na Firentinskoj katedrali Sl.3.4 Presjek kupole
Kupola je brilijantnog dizajna i građena je bez fiksnog centriranja (privremene drvene skele) u
fazi izgradnje. Svaki kružni sloj kupole bio je završen prije nego što je na vrhu dodan drugi sloj.
Kupola je samonosiva zahvaljujući 8 vanjskih i 16 unutarnjih rebara koji se uzdižu od podnožja
do vrha i koji stvaraju samonoseće lukove. Šiljastog je profila i sastavljena od osam različitih
strana.
7
7
„Arhitektura renesanse“ , preuzeto sa www.fliphtml5.com
10
Firentinska katedrala
Sl. 4.2. Firentinska katedrala
Ova katedrala smještena je u samom središtu Firence i svojom dužinom je treća crkva na svijetu.
Veliki doprinos njenom izgledu dala je Brunelleschijeva kupola. Kupola je promjera 42,21 m i
predstavlja remek-djelo tehnike i oblikovanja.
Svjestan da se kupola ne može izgraditi materijalom kojem su raspolagali graditelji nekih
gotičkih građevina, Brunelleschi je proučavao metode nadsvođivanja koje su primjenjivali rimski
arhitekti. Iznad svakog stuba su vitka gotička rebra koja prave oštri luk prema vrhu. Konstrukcija
je napravljena u obliku riblje kosti, kako bi
bila jača. Njegova kupola postala je uzor u renesansi.
9
9
„Cathedral of Santa Maria del Fiore“ , preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 28.12.2021.
11
Sl. 4.3. Crkva San Lorenza
Ova crkva je građena u Firenci od 1421. Do 1460. Godine, a projektirao je Brunelleschi.
Napravljena je u ranorenesansnom stilu. Brunelleschi je iskombinirao romaničke elemnte crkve,
polukružne lukove s elementima iz klasične antike, zatim rebrasti pilastri
10
, ukrasni vijenci.
Tlocrtom je tipična trobrodna bazilika latinskog križa s transeptom (poprečni brod). U transeptu
bazilike se s lijeve i desne strane nalaze Stara i Nova sakristija, koje su napravljene prema
projektu Michelangela. Ova crkva je bila prva firentinska crkva izgrađena u renesansnom stilu.
Ono što je potpuno novo u San Lorenzu je matematička pravilnost i simetrija. Za planiranje
crkve Brunelleschi je koristio modul – osnovnu mjernu jedinicu koja se mogla
umnožiti/podijeliti na svaki element dizajna. Rezultat je bio niz jasnih, racionalnih unutarnjih
prostora koji su međusobno usklađeni.
11
Palača Medici
Palača je bila ogromnih razmjera, s finim proporcijama i detaljima. Zgrada je izgrađena oko
središnjeg dvorišta okruženog natkrivenom galerijom. S jedne strane prizemlje je izvorno kroz
velike okrugle lukove imalo izlaz na ulicu. Iako su ovi lukovi bili zazidani u 16.st. i dobili
prozore koje je dizajnirao Michelangelo, oni su i danas vidljivi. Pročelje od velikih, rustikovanih
10
Pilastar - plitka vertikalna istaka na zidu, pretežno dekorativne funkcije
11
„San Lorenzo“ , preuzeto sa Enciklopedija Britannica 28.12.2021.
13
Sl. 4.6. „Bolnica nevinih“ Filippo
Brunelleschi
Javno sirotište u Firenci koje je osmislio Filippo Brunelleschi. Izgrađena u vrijeme rane
renesanse, njeno pročelje se sastoji od devet polukružnih lukova koji leže na stubovima
kompozitnog reda. Prozori su klasičnom antičkom stilu. Na fasadi se odražava jasan smisao za
proporciju.
13
Najznačajnije renesansne građevine u Francuskoj:
Azay le Rideau
Ovaj dvorac se smatra jednim od najistaknutijih primjera rane francuske renesansne
arhitekture. Nalazi se na otoku usred rijeke Indre. Dvorac je izvorno bio srednjovjekovni
dvorac koji je uništen tokom Stogodišnjeg rata. Godine 1518. Barthelot je želio da uradi
rekonstrukciju zgrade koja će odražavati njegovo bogatstvo, a sve u duhu talijanske
renesanse.
14
13
„Lo Spedale Degli Innocenti“ , preuzeto sa https://www.geometriefluide.com
/
, 4.01.2022.
14
„Azay le Rideau“ , preuzeto sa Enciklopedija Brittanica, 4.01.2022.
14
Sl. 4.7. Azay le Rideau
Dvorac Chambord
Sl. 4.8. Chambord
Dvorac je renesansni dvorac francuskog kralja Francois I. Započeo ga je graditi Domenico da
Cortona, ali ga je djelomično projektirao Leonardo da Vinči. Poznat je po veličanstvenim
dimnjacima i tavanskim prozorima koji na neki način daju drugu dimenziju krovu, kao i
dvostrukom stubištu. Stubište se sastoji od dvije rampe koje počinju sa suprotnih strana i
isprepliću se spiralno, a da se nikad ne susreću. Pravilnost i simetričnost tlocrta ukazuju na
direktan uticaj talijanskih renesansnih ideja.
15
15
„Chambord“, preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 5.1.2022.
16
Palača Carla V je renesansna zgrada koja se nalazi u Granadi (jug Španije). Projektirao je
Pedro Machuca. Tlocrt palače je kvadrat visok 17 metara, 63 metra koji sadrži unutrašnju
kružnu terasu. Palača ima dva sprata, klasični redovi su u obliku pilastra osim oko središnjih
vrata. Kružna terasa ima dvije razine i svojim oblikom nagovještava odlike rimske
arhitekture.
16
5. NAJZNAČAJNIJI RENESANSNI ARHITEKTI
FILIPPO BRUNELLESCHI
Filippo Brunelleschi
17
(1377. – 1446.), arhitekt i inženjer koji je bio jedan od pokretača
ranorenesansne arhitekture u Italiji. Brunelleschi je ponovno uveo načela linearne perspektive o
kojoj su dosta više znali Grci i Rimljani. Njegovo glavno djelo je kupola Katedrale Santa Maria
del Fiore (Firenca). Ta kupola je izgrađena uz pomoć strojeva koje je Brunelleschi izumio
posebno za taj projekt, dizajnirao je sami vrh strukture i njene bočne tribine. Imenovan je
glavnim arhitektom projekta kupola 1420.
Sl. 5.1. Filippo Brunelleschi
LEON BATTISTA ALBERTI
Leon Battista Alberti
18
(1404.-1472.) je bio talijanski humanist, arhitekt i glavni pokretač
renesansne teorije umjetnosti. Njegovi nacrti za Palaču Rucellai i pročelje Santa Maria Novella,
16
„Palača Carla V“ , preuzeto sa Wikipedia.com, 6.01.2022.
17
„Filippo Brunelleschi“ , preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 6.01.2022.
18
„Leon Battista Alberti“, preuzeto sa Britannica, 6.01.2022.
17
poznati su po svojim proporcijama. Renesansno remek-djelo je i njegova crkva središnjeg tlocrta
– Sant Andrea Mantova. Ta crkva je bila s motivom trijumfalnog luka. Jedan je od najistaknutijih
teoretičara renesansne arhitekture. Ono po čemu je još poznat jeste kodificiranje principa
linearne perspektive.
ANDREA PALADIO
Andrea Palladio
19
(1508.-1580.) smatran je najvećim arhitektom sjeverne Italije iz 16.stoljeća.
Oko 1540. je projektirao svoju prvu vilu u Lonedu i svoju prvu palaču u Vicenzi. Njegovi nacrti
za palače i vile, posebno Villa Rottonda u blizini Vicenze su ga učinili najutjecajnijim
arhitektom na Zapadu. Njegova prva Villa Godi u Lonedu je sadržavala elemente kao simetrična
krila i dvorište ograđeno zidom.
Palača Civena je slična palačama visoke renesanse razvijene početkom 16. stoljeća u Rimu.
Inovativna namjena je korištenje tradicionalnog arkadnog pločnika iza glavnog uzvišenja, po
uzoru na starorimski forum. Palladio je prvi sistematizirao nacrt kuće i koristio antičko grčko-
rimsko pročelje hrama. 1546. je izradio nacrte za rekonstrukciju gradske vijećnice u Vicenzi koja
je do tada bila bazilika.
MICHELANGELO BUONAROTTI
Talijanski renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik. Poznat po svom remek-djelu David. Bio je
zadužen da dovrši baziliku Sv. Petra, koja nije dovršena do njegove smrti, ali njen vanjski izgled
je najviše napravljen njegovom zaslugom. Smatra se najuzvišenijim umjetnikom.
20
DONATO BRAMANTE
Donato Bramante
21
je bio arhitekt koji je uveo visoko renesansni stil u arhitekturi. Prvi njegovi
radovi su rekonstrukcije i prenamjene postojećih objekata. Njegovi rani radovi u Milanu
uključivali su crkveni dvor Sant' Ambrogio i crkvu Santa Maria delle Grazie. U Rimu je bio
planer sveobuhvatnog projekta pape Julija II za obnovu grada. Bio je glavni arhitekt bazilike Sv.
19
„Andrea Palladio“, preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 6.01.2022
20
„Michelangelo Buonaroti“, preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 6.01.2022.
21
„Donato Bramante“, preuzeto sa Enciklopedija Britannica, 6.01.2022.
20
LITERATURA
10 Characteristics of Renaissance Architecture, TheCollector
www.thecollector.com
Andrea Palladio, Britannica
www.britannica.com
Chambord, Britannica
www.britannica.com
Christy Anderson : Renesansa arhitektura, 2013., Oxford
Donato Bramante, Britannica
www.britannica.com
Filippo Brunelleschi, Britannica
www.britannica.com
Leon Battista Alberti, Britannica
www.britannica.com
Medici Riccardi Palace, Museums in Florence
http://www.museumsinflorence.com/
Michelangelo Buonaroti, Britannica
www.britannica.com
Renaissance Architecture, Britannica
www.britannica.com
Renaissance Architecture, WorldHistory
www.worldhistory.org
San Lorenzo church, Britannica
www.britannica.com
