PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON

FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE

Redovne studije

Smjer „Poslovna informatika”

Predmet

SOFTVERSKI INŽINJERING SA OBJEKTNIM 

PROGRAMIRANJEM

"CASE ALATI"

(seminarski rad)

Predmetni nastavnik

Prof. dr Zoran Ž. Avramović

Student

Indeks br. 

Banja Luka, 2017.

Sadržaj

1.

Uvod........................................................................................................................ 1

1.1.

Pojam  CASE tehnologija.................................................................................1

1.2.

Ciljevi CASE tehnologija................................................................................. 1

1.3.

Struktura CASE tahnologija............................................................................. 3

2.

Klasifiakcija CASE tehnologija...............................................................................4

2.1.

Klasifikacija na osnovu funkcija......................................................................5

3.

Efekti primjene........................................................................................................ 7

4.

Osobine CASE tehnologija......................................................................................8

5.

Načini na koje je moguće integrisati CASE tehnologije.......................................11

5.1.

Razmjena podataka.........................................................................................11

5.2.

Zajednički pristup alatima..............................................................................11

5.3.

Zajedničko upravljanje podacima...................................................................12

5.4.

Podjela podataka.............................................................................................12

5.5.

Međusobna operatiblnost................................................................................12

6.

Izbor CASE tehnologije.........................................................................................13

7.

Pravci razvoja CASE tehnologije..........................................................................14

8.

Modeliranje poslovnih podataka pomoću CASE alata..........................................16

8.1.

Implementacija...............................................................................................17

8.2.

Sistem kao naručilac.......................................................................................17

8.3.

Metodika proizvođača softvera kao implementatora.....................................17

8.4.

Mogući problemi između izvođača i naručioca..............................................18

8.5.

Kontrola implementacije................................................................................18

9.

Neki od CASE alata...............................................................................................20

9.1.

Visio2003....................................................................................................... 20

9.2.

COOL:Bizz.....................................................................................................20

9.3.

Erwin..............................................................................................................21

10.

Reverzno inžinjerstvo............................................................................................22

11.

Modeliranje sistema...............................................................................................23

11.1.

Dijagrami procesa...........................................................................................24

11.2.

Dijagram toka podataka..................................................................................25

11.3.

Konceptualna šema baze podatka...................................................................25

11.4.

Interna i implementaciona šema.....................................................................26

11.5.

Programska specifikacija modula...................................................................28

background image

1

1. Uvod

CASE   (Computer   Aided   Software   Enginerring)   je   najjednostavnije   rečeno   razvoj 

softvera pomoću samog računarskog uređaja. Ideja je da se sam proces razvoja softvera u što 
većoj mjeri automatizuje. Najjednostavnije rečeno, CASE tehnologijama možemo zvati svaki 
softver koji je rađen namjenski da bi se pomoću njega automatizovali zadaci za izradu nekog 
drugog softvera. 

Dakle,   ove   tehnologije   se   koriste   za   određene   zadatke   u   automatizaciji   kao   što   su 

pojedinačni   alati  za  neki  softver   ali   takođe   i  za  izradu   kompletnih   alata  za  automatizaciju 
softvera tj. cilj je da se što više koraka u izradi softvera automatizuje. Važno je napomenuti da 
CASE tehnologije nisu zamišljene kao neka vrsta zamjene za neku tehniku ili metodu u razvoju 
softvera   već   isključivo   kao   neka   vrsta   dodatka   samim   tim   metodama   i   tehnikama   koje   se 
primjenjuju da bi se na kraju dobio kvalitetan proizvod.

Upotreba grafike je takođe bitan dio u CASE tehnologijama, sve bi trebalo u čim većoj 

mjeri da bude prilagođeno samom korisniku. Korištenje CASE tehnologija je interaktivno i 
zbog toga je važno da se prilagode korisniku.

1.1.  Pojam  CASE tehnologija

Tvorci CASE tehnologija su zapravo osobe koje rade na razvoju softvera, razvijaju ih sa 

ciljem da bi sopstvernu produktivnost u razvoju softvera unapredili. Sama ideja potekla je od 
toga da računar praktično sam poveća svoju produktivnost jer nema smisla težiti ka tome da se 
poveća produktivnost drugih u razvoju softvera ukoliko sam računar nije u potpunosti iskorišten 
jer   i   same   informacione   tehnologije   generalno   zasnivaju   se     na   primjeni   računara.   Samo 
povećanje produktivnosti nije jedini cilj, jednako je važno da se vrijeme koje je potrebno za 
izradu nekog projekta što više skrati ali da se zbog toga ne izgubi kvalitet performansi tog 
softvera te da se one dovedu na što veći nivo primjenom razvojne procedure.

U cilju postizanja prethodno navedenih zadataka bilo je neophodno da se konzistentna 

tehnologija   disciplinarno   primjenjuje   te   da   se   njeni   koraci   uz   primjenu   računara   dosledno 
realizuju.   Najjednostavnije   rečeno   CASE   tehnologije   su   primjenjivane   za   automatizaciju 
postupka u razvoju nekog softvera i riješenje je bilo da se one što više primjenjuju.

1.2.  Ciljevi CASE tehnologija

Da se poveća produktivnost samog projektanta kod aktivnosti vezanih za razvoj 
nekog softvera

Da se vrijeme izrade projekta skrati

Kvalitet softvera je poželjno povećati

Performanse softvera je potrebno unaprediti

Zamišljeno je da se konzistentna tehnologija disciplinirano primjenjuje da bi se postigli 

navedeni ciljevi, naravno, svaki od koraka se realizuje primjenom računara. Opet se dolazi do 
zaključka   da   je   cilj   primjene   CASE   alata   automatizacija   samog   postupka   softverskog 
projektovanja.

Nastec   Corporation   su   bili   prvi   korisnici   akronima   CASE   još   davne   1982.   godine. 

Designe Aid je naziv prvog proizvoda te korporacije, to je bio alat koji je služio za semantičku i 
logičku procjenu softvera, isto tako i sistemskog dizajna dijagrama te se na osnovu toga gradio 
riječnik podataka. Pored toga alat je podržavao dizajn i strukturnu analizu.

2

Akronim   CASE   zapavo   ima   dva   značenja,   prvi   kao   Computer   Aided   Software 

Engineering tj. inžinjersko projekovanje softvera ali isto tako ista skraćenica se koristi i za 
Computer Aided System Engineering što bi bukvalo prevedeno bilo inžinjersko projektovanje 
informacionih sistema, sve to uz pomoć računara naravno. Generalno, bilo koji softver koji je 
namjenjen za izradu nekog drugog softvera uz prisutnost automatizacije možemo svrstati pod 
CASE tehnologije, ovde se doslovno sam informacioni sistem koristi za razvoj nekog drugog 
informacionoh sistema.

U skladu sa svime navedenim, može se zaključiti da CASE tehnologije polaze od alata 

koji se koriste pri automatizaciji nekog pojedinačnog dijela sofvera ali isto tako i u slučaju kada 
je   potrebno   kompletno   rešenje   za   automatizaciju   tj.   većina   koraka   se   rješava   automatski 
korištenjem   CASE   tehnologija,   poenta   je   da   se   praktično   izrada   kompletnog   softvera   kao 
cjeline bazira na korištenju CASE tehnlogija. Ovako je na samom početku bila zamišljena 
primjena CASE tehnologija dok već danas ih koriste svi koji se ozbiljnije bave softverom, neki 
ih primjenjuju u samoj praksi ali isto tako dosta je onih za koje je još u eksperimentalnoj fazi 
što izražava njihovu tendenciju veće primjene u budnućnosti.

Zbog veoma brzog razvoja te samog stepena napredka u kome se trenutno nalaze CASE 

tehnologije ne možemo  posmatrati više samo kao skup računarskih programa. S obzirom na to 
kakvu   poziciju   zauzimaju   i   svijetu   informacionih   tehnologija   danas   CASE   tehnologije   su 
definitivno   puno   više   od   toga.   Poznato   jee   da   bez   metodologije   tehnologiju   je   nemoguće 
zamisliti   pa   takav   je   slučaj   i   kod   CASE   tehnologija.   Dok   nisu   izmjenjene   primjenjene 
metodologije   od   strane   samih   organizacija   koje   su   usvojile   CASE   tehnologije   na   samom 
početku nije bilo moguće ostvariti neku značajnu korist od primjene CASE tehnologija.

S  obzirom   na   to   koliko   su   CASE   tehnologije   danas   napredne   nemoguće   ih   je   više 

pojmiti samo kao zbir samih alata koji se koriste za razvoj softvera. Složen sistem se sastoji od 
više podsistema, svaki od njih integriše komponente:

Hardver

Softver

Bazu podataka

Procedure

Kadrove

Integralna cjelina u CASE tehnologiji sastavljena od komponenti softvera i hardvera 

predstavlja CASE alat. Pod CASE metodologiju se mogu svrstati procedure i još imamo CASE 
enciklopediju koja bi zapravo bila sama baza podataka. Da bi se primjena CASE tehnologija 
smatrala uspješnom podrazumjeva se da odgovarajuća metodologija za razvoj softvera bude 
usvojena. Ako ovaj zahtjev nije ispunjen onda u tom slučaju CASE tehnologije nisu adekvatno 
iskorištene.

Automatizacija ima par bitnih karakterisrika koje je predstavljaju:

Svaki rezultat koraka metodologije mora biri međusobno usaglašen,

Sve realizovane aktivnosti na projektu moraju biti kompletne,

Vođenje dokumentacije.

Samom pojavom CASE alata dolaze i neki zahtjevi kao što su disciplinirani i novi 

pristup   inžinjeringu   softvera.   CASE   alati   su   uvijek   namjenjeni   za   određene   aplikacije   i 
neophodno je da budu primjenjeni i selektirani u tim aplikacijama. Obuka ljudi koji rade sa 
samin CASE alatima je isto tako obavezna jer sami CASE alati kao i većina drugog softvera su 
samo   praktično   sredstvo   koje   softverski   inžinjer   ili   neka   druga   osoba   moraju   adekvatno 

background image

4

2. Klasifiakcija CASE tehnologija

CASE tehnologije se klasikuju na osnovu više kriterijuma, a to su:

Prema posjedujućim funkcijama

Instrumentalnu   ulogu   koju   imaju   kada   dođu   do   izvršioca   ili   upravljača 
aktivnostima

Zavisno od mogućnosti primjene i to u raznim fazama razvijanja softvera

U zavisnosti od softvera i hardvera koji imaju na raspolaganju

Izvorno porijeklo

Cijena izrade

Još jedan od kreiterijuma na osnovu koga je moguće klasifikovati CASE tehnologije je 

kompletnost same CASE tehnologije. Njome definišemo koliko zadataka metodologije u svom 
životnom ciklusu automatizacije CASE tehnologija podržava i na taj način dobijamo sledeću 
podjelu:

Upper CASE

Middle CASE

Lower CASE

Upper CASE obuhvata sve one CASE tehnologije koje imaju namjenu da automatizuju 

faze upravljanja projektima i faze strateškog planiranja u samom sistemu.

Middle CASE se bave automatizacijom sistema u fazama dizajna i fazi analize.
Lower   CASE   automatizuju   onaj   dio   alata   u   CASE   tehnologijama   koji   je   vezan   za 

programiranje i takođe fazu testiranja kao i uvođenje samog informacionog sistema.

Naredna podjela bila bi prema integrisanosti CASE tehnologija:

CASE tool

CASE toolkit

CASE workbench

CASE tool predstavljaju alate koji neke aktivnosti CASE tehnologija automatizuju kada 

je informacioni sistem u fazi razvoja. One koriste grafičku podršku koja danas predstavlja jako 
moćan alat što zančajno olakšava dokumentovanje i opis sistema. Grafički se takođe što više 
nastoji približiti korisnički interfejs da bi bio što bliži korisniku i na taj način olakšao rad sa  
samim alatom.

CASE toolkit složi za to da bi se jedna kompleksnija faza ili funkcija podijelila na više 

faza   a   da   ih   ovaj   alat   sve   ujedini.   Dakle   tu   krećemo   od   razvoja   svake   funkcije   ili   faze 
pojedinačno da bi na kraju dobili jedan složeniji projekat.

CASE   workbench   se   koristi   kada   automatizujemo   sve   zadatke   u   procesu   razvoja 

informacionog sistema po fazama i samim tim predstavljaju kolekciju CASE paketa koja je 
integrisana. Kada se kolekcije CASE paketa usklade sa odgovarajućim hardverom dobije se 
radna stanica za razvoj softvera. Treba imati na umu kada se biraju CASE alati da vrste sistema  
i karakteristike kojima su oni prvenstveno namjenjeni budu usklađeni sa potrebama korisnika i 
zahtjevima njegovog sistema u zavisnosti za šta želimo koristi neku od CASE tehnologija.

Želiš da pročitaš svih 37 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti