Međunarodni bankarski poslovi
FAKULTET ZA MENADŽMENT HERCEG NOVI
Bankarstvo
Seminarski rad: Međunarodni bankarski poslovi
Kandidat:
Predmetni nastavnik:
Jelena Vukotić 32/14
Prof. dr Ivo Županović
Herceg Novi, novembar 2016. godine
Međunarodni bankarski poslovi
1
Sadržaj
1.3. Oblici međubankarske saradnje u poslovanju sa inostranstvom ........................ 4
3.2. Instrumenti međunarodnog platnog prometa .................................................. 9
3.2.1. Međunarodni dokumentarni akreditiv ....................................................... 9
3.2.2. Međunarodni dokumentarni inkaso ......................................................... 11

Međunarodni bankarski poslovi
2
1.
MEĐUNARODNO BANKARSTVO
1.1.
Pojam međunarodnog bankarstva
Pod međunarodnim bankarstvom podrazumijevaju se sve bankarske organizacije
različitog nacionalnog porijekla koje su osposobljene da svojim i poznavanjem prilika u
međunarodnom prometu obavljaju međunarodni prenos novčanih potraživanja.
Sam početak stvaranja međunarodnog bankarskog sistema može se vezati za drugu
polovinu dvadesetog vijeka, kada je došlo do ekspanzije međunarodnih trgovinskih
odnosa i do nastanka međunarodnih kompanije koje su svoje poslovne aktivnosti
proširile van granica nacionalnih ekonomija. Bankarski sistemi su iz uskih nacionalnih
okvira bili prinuđeni da promijene dotadašnji način organizacije i metode rada, pa su iz
nacionalnih okvira prerasli u nadnacionalne sisteme.
1
Nacionalni bankarski sistemi nisu
bili u stanju da ispune zahtjeve multinacionalnih međunarodnih kompanija, kojima su,
zbog širenja tržišta van nacionalnih granica, bile potrebne usluge konvertovanja deviza,
kreditni aranžmani, usluge međunarodnog platnog prometa i slično. To je sve dovelo do
razvoja međunarodnog bankarskog sistema uporedo sa razvojem trgovinskih i
korporativnih odnosa na svjetskim tržištima.
Ubrzanom razvoju ovog sistema doprinijela su i još dva faktora i to: rast profita koje su
banke ostvarivale na osnovu svojih novih aktivnosti (poslovanje sa HOV, investiciono
globalno bankarstvo), kao i postojanje eurodolarskog tržišta. Eurodolari predstavljaju
depozite na računima u SAD koji se transferišu u banke van SAD, u Evropu, i drže u
dolarskim depozitima.
2
Iako je eurodolar nastao 50-tih godina XX vijeka, on i danas
egzistira jer predstavlja valutu koja se najviše koristi u međunarodnim trgovinskim
odnosima i iz razloga jer se dolarski depoziti drže u zemljama koje nisu predmet
regulativa ili ograničenja u vezi prebacivanja depozita iz zemlje.
1.2.
Regulativa
Banke koje su uključene u međunarodni bankarski sistem svoje poslovne aktivnosti
mogu prebacivati iz jedne zemlje u drugu te je stoga regulisanje međunarodnog
bankarskog poslovanja je jedan od najveći problema u funkcionisanju međunarodnog
bankarskog sistema. Regulatorni organi imaju poteškoća uvida u bankarske aktivnosti u
drugim zemljama – kako u aktivnosti inostranih filijala domaćih banaka, tako i inostranih
banaka koje imaju filijale na nacionalnoj teritoriji. Saradnja nadzornih organa različitih
zemalja i standardizacija zakonskih propisa bi moglo biti rješenje ovog problema.
1
Pušara M., Međunarodno bankarstvo“, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment, Banja Luka,
2012, str. 9
2
Ibid., str. 10
Međunarodni bankarski poslovi
3
Procedure nadzora, koje je objavio Bazelski komitet jula 1992. godine, zahtjevaju da
međunarodna aktivnost banaka bude pod nadzorom jednog tijela u matičnoj državi, te
da nadležni državni organ može ograničiti aktivnost inostranih banaka ukoliko se
ustanovi da se njihovo poslovanje ne nadgleda efikasno od strane nadzornog organa
matične države te inostrane banke.
Svi poslovi koje banke obavljaju na međunarodnom tržištu su regulisani na osnovu
posebnih zakonskih rješenja, određenih međunarodnih pravila i standarda, kao i u
uputstvima za rad koje dobijaju od centralne monetarne ustanove. Banka može obavljati
poslove sa inostranstvom ako obezbijedi ovlašćenje od nedležne institucije (u Crnoj Gori
od Centralne banke Crne Gore) za tu vrstu poslova (poslove platnog prometa, kreditne
poslove, devizno-valutne poslove). Da bi dobile potrebno ovlašćenje, banke moraju
ispunjavati određene uslove
3
:
1)
Da ima dozvolu za rad od CBCG i da je upisana u Centralni redistar privrednih
subjekata;
2)
Da je tehnički opremljena i organizovana na način koji obezbijeđuje da poslove sa
inostranstvom obavlja efikasno i u skladu sa međunarodnim standardima;
3)
Da su zaposleni stručno osposobljeni za obavljanje poslova sa inostranstvom i da
se služe odgovarajućim stranim jezikom, a rukovodioci tih dijelova aktivno govore
jedan od svjetskih jezika.
U pogledu međunarodnih plaćanja postoje značajni međunarodni standardi koje je
usvojila Međunarodna trgovinska komora - MTK (
International Chamber of Commerce –
ICC
) sa sjedištem u Parizu među kojima su
4
:
Jednoobrazna pravila i običaji za dokumentarne akreditive,
Jednoobrazna pravila za inkaso, sa modelima obrazaca,
Jednoobrazna pravila za garancije na poziv,
Međunarodna pravila za mjenice, i dr.
Banke u Crnoj Gori posluju na osnovu Zakona o bankama, a poslove sa inostranstvom
obavljaju u skladu sa Zakonom o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom. Tim
zakonom se uređuje obavljanje poslova platnog prometa između rezidenata i
nerezidenata u euru i valuti koja nije euro, zatim načini prenosa imovine u Crnu Goru i iz
Crne Gore, kao i pravo rezidenata na posjedovanje sredstava plaćanja u valuti koja nije
euro.
5
Banke u Crnoj Gori obavljaju savremene bankarske poslove u skladu sa Opštim
sporazumom o trgovini uslugama (
General Agreement on Trade in Services – GATS
),
3
Unković M., Stakić B., “Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje”, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011,
str. 200
4
Ibid, str. 199
5
https://www.cbcg.me/slike_i_fajlovi/fajlovi/fajlovi_brzi_linkovi/propisi/zakoni/zakon_kapitalnim_poslovim
a_sa_inostranstvom_6213.pdf
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti