Rukovođenje obrazovnom institucijom

Obrazovni sistem bitno doprinosi strukturi društva na dva načina: a) konzerviranjem i obnavljanjem postojećeg sastava društva i odnosa u njemu i održavanjem vrijednosnog sistema, kulturnih i ideoloških normi; b) inoviranjem i modernizacijom društva, njegovih elemenata i vrijednosti. Ako između obrazovanja i društva dođe do nesklada, razlika, pa i sukoba, to je znak krize. Po nekima do toga dolazi zbog zaostajanja obrazovanja za potrebama društva, a po drugim, kriza društva izaziva krizu obrazovanja. Treći elemenat kojim obrazovanje učestvuje u društvenoj strukturi je profesionalna i grupna pripadnost nosilaca obrazovanja.

Obrazovna institucija –  mjesto gdje ljudi različitog uzrasta stiču obrazovanje – škole, fakulteti. Rukovođenje je donošenje operativnih odluka kojima se, strategijske odluke ostvaruju u praksi. Rukovodne uloge imaju svi oni koji se brinu o racionalnom iskorišćavanju ljudskih resursa institucije, a to su: ministar obrazovanja, njegovi pomoćnici, načelnici raznih institucija u obrazovnoj djelatnosti, direktori. Pravna regulativa rukovođenja je umjerena, dijelom je regulisana propisima a dijelom je ostavljena  mogućnost da rukovodioci kreativno djeluju u skladu sa životnim i radnim okolnostima (relativna autonomnost rukovodilaca -direktora kao nosilaca rukovođenja).