Republika Srpska
Univerzitet u Istočnom
Sarajevu
Fakultet poslovne ekonomije
Bijeljina
Republic of Srpska
University of Eastern
Sarajevo
Faculty of Business
Economics
Bijeljina
SEMINARSKI RAD
PREDMET: PONAŠANJE POTROŠAČA
TEMA: KONZUMERIZAM
Mentor:
Student:
Doc. Dr Zvjezdana Krstić
Milica Topalić
Broj Indeksa: 61/17
5
KONZUMERIZAM
stvari koje ljudi kupuju služe kao vještački oblik sigurnosti, te mnogi svoju
vrijednost vežu uz stvari koje kupuju.
Rast bruto društvenog proizvoda nameće se kao glavno mjerilo ekonomskog
stanja neke zemlje, pa se na sve načine nastoji podstaći potrošnja, a time
potrošački mentalitet, konzumistička filozofija, kao način zivota koji se
zadovoljava gomilanjem nepotrebnih materijalnih dobara.
Endi Vorhol javno je slavio američki konzumerizam u svojim ponavljajućim
segmentima prizora ikona popularne kulture.
2. KONZUMERIZAM (POKRET POTROŠAČA)
Konzumerizam ili pokret organizovanih potrošača nije nov fenomen. Nastao je i
postoji zbog nesavršenosti tržišnog sistema. Idealni koncept tržišta pretpostavlja,
između ostalog, da su potrošači dobro informisani o ponudi i da su proizvođači i
prodavci usmjereni i spremni da im obezbijede proizvode i usluge koje će
adekvatno zadovoljiti njihove potrebe i želje.
Potrošači za svoj novac treba da dobiju siguran i kvalitetan proizvod ili uslugu.
Međutim, praksa pokazuje da stvari stoje sasvim drugačije. Potrošači često ne
raspolažu ni neophodnim minimumom informacija i nemaju mnogo izbora
između proivoda i usluga u zadovoljavanju svojih potreba i želja. Dobar broj
autora osnovne uzroke konzumerizma vidi u sve većem stepenu obrazovanosti i
kulture potrošača, kao i u smanjivanju nivoa realnog dohotka stanovništva.
6
KONZUMERIZAM
Konzumerizam je dinamičan i akciono orijentisan pokret potrošača. Pored
ekonomske, sadrži sociološku, pravnu i političku dimenziju u pritisku na
preduzeća i druge tržišne aktere da se prema potrošačima ponašaju u skaldu sa
poslovnom etikom i društvenom odgovornošču. Proizašao je iz nezadovoljstva
postojećim stanjem stvari i težnjom da se ponuda proizvoda i usluga dovede u
sklad sa osnovnim zahtijevima i potrebama potrošača. Isto se odnosi i na
neophodni minimalni nivo informisanosti potrošača. Primarna briga
konzumerizma je da osigura poštovanje osnovnih prava potrošača u pocesu
razmjene. Uloga konzumerizma kao društvenog pokreta je da obezbijedi da se
čuje glas potrošača i da involvirani činioci u okruženju odgovore na njihove
zahtijeve.
Termin kozumerizam počeo je da se šire koristi 70-ih godina. Konzumerizam se
tradicionalno definiše kao set aktivnosti pojedinaca, nezavisnih ogranizacija,
vladinih agencija, preduzeća i drugih poslovnih subjekata koje se preduzimaju da
se zaštite potrošači od neetičkih tržišnih ponašanja. Manifestuje se kroz različite
institucionalne oblike kao što su potrošačke zadruge, ogranizacije za testiranje i
ispitivanje kvaliteta proizvoda, nacionalne i lokalne organizacije potrošača i dr.
Komzumerizam predstavlja, u stvari, odgovor potrošača, vladinih i nezavisnih
organizacija i institucija na stvarnu i očekivanu marketinšku praksu preduzeća.
To je zaštita potrošača od neprimjerenih (neetičkih) radnji svih pojedinaca i
organizacija sa kojima ulaze u proces razmjene.
Država, kao kolektivni predstavnik interesa potrošača pomogla je organizovanje i
zaštitu potrošača, naročito u početnoj fazi razvoja konzumerizma. Ta pomoć,
različitog stepena institucionalizovanja, oblika i efikasnosti, prisutna je i danas u
skoro svim zemljama. Tri osnovna oblika intervencije države u oblasti zaštite
potrošača su: (1) regulacija; (2) obrazovanje potrošača; (3) pružanje inicijativa i
podrške da se ohrabre željena ponašanja potrošača.
Najefikasniji način zaštite interesa potrošača, koji su individualno ekonomski
slabija strana u procesu razmjene na tržištu, jeste u donošenju posebnih
zakonskih i drugih propisa kojima država određuje konkretne uslove kojih se
moraju pridržavati proizvođači i trgovci. Najčešće su ti propisi u oblasti životnih
namjernica, lijekova i kozmetičkih preparata.
