UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I

MENADŽMENT BANJA LUKA

Diplomski studijski program:

Seminarski rad:

IZRADA ANKETNOG UPITNIKA

(PRIMJER: UTICAJ RELIGIJE NA MLADE)

Mentor

BANJA LUKA,

SADRŽAJ

PREDGOVOR………………………………………………………………………………….3

UVOD…………………………………………………………………………….4

1. ISTORIJA RELIGIJE…………………………………………………………………5

1.1.Razni oblici religije………………………………………………………………….5
2.Hrišćanstvo……………………………………………………………………………5
2.1.Razni oblici hrišćanstva……………………………………………………………6

2.2.Pravoslavlje………………………………………………………………………..7

2.3. Rimokatoliciza…………………………………………………………………….7
2.4.Protestantizam……………………………………………………………………..8
2.5.Islam……………………………………………………………………………….8

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA……………………………………………..9

3.1.HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA……………………………………………………………………..9
3.2.UZORAK…………………………………………………………………………………………..10
3.2.1.ANKETA – UPITNIK…………………………………………………………………………..10

ANALIZA REZULTATA I RASPRAVA O HIPOTEZAMA……………………17

5.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………..18

UVOD

               Nastanak religije kao pojam vjerovanja veže se za postanak prvih ljudskih
zajednica, još u praistoriji ljudi ,odnosno u vrijeme kada se nisu mogle objasniti
većine   prirodnih   pojava.   Tada   su   i   nastali   začeci   religije   u   obliku   vjerovanja.
Tadašnji   ljudi   su   te   prirodne   pojave   kasnije   uobličili   u   božanstva   kojima   su
pridavali   veliki   značaj   u   obliku   nekih   primitivnih   rituala   i   obreda.   Sve   to   je
prouzrokovalo nastanak raznih mnogobožačkih religija od kojih su neke i danas
prisutne,   npr.   Hinduizam.   Kako   su   se   ljudska   saznanja   razvijala   tako   su   ljudi
shvatali neke pojave koje se dešavaju u njihovom okruženju, s kojima žive i umiru.
Ali   neka   pitanja   su   zauvek   ostala   otvorena   za   raspravu   kao   što   su:   postanak

čovečanstva i svega što nas okružuje i šta se dešava poslije smrti. Za ta pitanja se
veže   i   nastanak   monoteizma   odnosno   vjerovanja   u   jednog   boga,   što   je   danas
najaktuelniji oblik religije. Raznolikost religioznih uverenja i organizacija toliko je
velika   da   teoretičari   nailaze   na   znatne   teškoće   u   postiznju   jedne   prihvatljive
defiinicije. Na zapadu većina ljudi izjednačava religiju sa hrišćanstvom. To jeste
verovanje u jedno vrhunsko biće koje nam zapoveda da se ponašamo na ovoj
Zemlji na moralan način i obećava zagrobni život. Celokupna religija se ipak na
ovakav   način   ne   može   objasniti   odnosno   definisati.   Karakteristike   koje   su
zajedničke   svim   religijama   odnose   se   na   sledeće   elemente:   religije   uvek
podrazumijevaju   postojanje   jednog   niza   simbola   kojima   se   izazivaju   osećanja,
poštovanja i strahopoštovanja, zatim za religije su posebni obredi ili ceremonije u
kojima učestvuje zajednica vjernika. Ovi elementi, medjutim, zahtijevaju daljnu
razradu. U nekim religijama, na primer, ljudi vjeruju u " božansku silu " prije nego
u personalizirane bogove. U drugim postoje figure koje nisu bogovi, ali se ipak
poštuju (Konfučije i Buda). Činjenica je da je i religija promenjiva kategorija. U toku
istorijskog razvoja i društvenih promjena, mijenjala se i sama doktrina unutar iste
religije stvarale su se nove religije i same tripele promene i reforme, dolazilo je do
ocepljenja od izvornih religija i pokušaja ekumenskog ujedinjenja. Mijenjala se i
jačina   religijskog   uticaja,   rasprostranjenost   pojedinih   religija   kao   i   način
ispoljavanja   religioznosti.   Možemo   se   upitati   da   li   zaista   uticaj   religije   u
savremenom svetu slabi ili naprotiv jača.

1. ISTORIJA RELIGIJE

1.1. Razni oblici religije

Svoje dogmatsko i moralno učenje hrišćanstvo crpe iz pisanih izvora, ili iz Sv. pisma
Starog i Novog zavjeta, kao i iz drugih starih hrišćanskih spisa koji potiču od sv.
otaca, i koji sadrže u sebi svjedočanstva o vjeri prvih hrišćana i o praksi stare
Crkve, pa se to naziva Svetim predanjem. Doduše, o važnosti Sv. predanja i njegovoj
obaveznosti ne slažu se svi današnji hrišćani. Ali u početku hrišćanske istorije, sve
do 16. veka, do pojave protestanata, o tome nije bilo nikakvih ozbiljnijih sporova.
Knjige   Sv.   pisma,   koje   hrišćani   priznaju   za   Bogom   nadahnuti   izvor   svoga
dogmatskog i moralnog učenja, hrišćani dijele na starozavjetne i novozavjetne. One
knjige koje su napisane prije Hrista sačinjavaju Stari zavjet, one koje su napisane
posle Hrista sačinjavaju Sv. Pismo Novog zavjeta. O postanku tih knjiga opširno i
naučno raspravlja starozavetna, odnosno novozavetna isagogika, a smisao njihove
sadržine tumači egzegeza. Hrišćanstvo potpuno usvaja starozavjetnu dogmatiku, ali
je   dopunjava   izvjesnim   elementima   koji   u   Starom   zavjetu   ili   nisu   dovoljno
naglašeni, ili po prirodi stvari nisu ni mogli postojati.

Zbog toga što hrišćanstvo

usvaja   starozavjetnu   dogmatiku   i   etiku   izraženu   u   Dekalogu,   ono   sebe   smatra
legitimnim   nasljednikom   i   produženjem   starozavjetnog   monoteizma,   samo
dopunjenog   novim   otkrivenjima.   Hrišćanstvo   sebe   predstavlja   kao   ispunjenje
starozavetnih mesijanskih nada i očekivanja. Kult u hrišćanskom monoteizmu se
razvijao postepeno. Od skromnih molitvenih sastanaka po privatnim kućama „radi
lomljenja hleba“, tj. radi svete tajne pričešća, kako je to bilo obavljano u apostolsko
doba, pa do veličanstvenih hramova sa vrlo svečanim bogosluženjima. Danas u
svijetu postoje mnogobrojni hrišćanski hramovi od kojih su mnogi prava remek-
djela arhitekture, vajarstva i slikarstva, o čemu nas opširno obaveštava istorija
hrišćanske umetnosti. Osim toga u hrišćanskom bogosluženju je i muzika bogato
primijenjena, tako da i u crkvenoj muzici ima remek-djela koja su komponovana
baš za svrhu što što ljepšeg bogosluženja.

2.1. Razni oblici hrišćanstva

Cvetković Ivan, Socijalizacija religije, 2007. G. Sarajevo (str. 34)

Izrada anketnog upitnika

Problemi sa sadržajem

Problemi sa kupovinom i pristupom

Tehnički problemi

Kršenje pravila

Ostalo

Više u Ekonomija

Rukovođenje obrazovnom institucijom

Revizija ciklusa plata i povezanih računa

Revizija ciklusa zaliha i povezanih računa

Više u Sociologija

Izrada anketnog upitika

Teorijski pristupi i orijentacije u sociologiji

Jezik i komunikacije