1 од 13

Univerzitet u Beogradu

Beogradska akademija poslovnih i umetničkih strukovnih studija

Tema: “Terorizam i Globalizacija”

Predmet: Sociologija

Finansije računovodstvo i bankarstvo

Mentor:

             Student: Darko Marčetić

dr Slavica Mandić

             2c1/0072/20

Beograd, 2021.

background image

4 од 13

1. Terorizam kao pojam

1.1 Definicija terorizma i globalizacije

Pre daljeg nastavka teme, želeo bih da napišem definiciju Terorizma i Globalizacije. Definicija 
terorizma kao jedinstvenog pojma ustvari ne postoji, pronašao sam mnogo definicija od kojih 
neke nisu ni približno iste ali pokušao sam da sastavim jednu koja bi zvučala najjednostavnije, 
a ona glasi:

“Terorizam   je   upotreba   nasilja,   kojim   se   izazaziva   strah   i   panika,   radi   postizanja 
odredjenih političkih ili drugih ciljeva”

Dok je Globalizacija više kao pojam kojim se opisuju promene u društvu, kulturi i svetskoj 
ekonomiji koje dovode do značajne promene u medjunarodnoj razmeni na globalnom nivou. 
Odatle je i nastao naziv “Globalizacija”.

Često se posmatra samo sa aspekta ekonomije i tada se fokusira na razvoj trgovine, odnosno 
napredak slobodne trgovine. Osim toga obuhvata mnogo šire delove društva.

1.2 Nastanak Terorizma

Nastao je od latinske reči terror, koja znači strah, užas. Pod terorizmom se podrazumevaju i 
strahovlada, nasilje i vlada nasilja. Još u davnim vremenima postajalo je nasilje kao i danas, 
veći oblik nasilja prerastao bi u terorizam, za koji se još nije ni znalo u to vreme kao takav 
pojam.   Prvi   put   u   Istoriji   pojam   terora   odnosno   terorizma   javlja   se   krajem   18.   veka   u 
Francuskoj tokom Francuske revolucije. Nakon toga ostao je u pasivnoj upotrebi sve do većih 
dogadjaja (terorističkih napada) krajem 20. i početkom 21. veka. 

1

2. Moderni terorizam

Jedan od poznatijih terorističkih napada današnjice je napad u Americi 11.9.2001. Desio se tog 
datuma na 4 razlicita mesta. Prsitalice Al-Kaide su koordinisanim i dobro osmišljenim planom 
oteli 4 aviona tipa „Boing-767“ od kojih su dva takva aviona udarila u svetski trgovinski centar 
u   Njujorku   (poznatije   kao   kule   bliznakinje),   jedan   u   „Pentagon“   (zgrada   glavnog   štaba 
ministarstva odbrane SAD-a), dok je jedan pao u predelu Pensilvanije usled otpora koji su 
putnici pružili otmičarima. U ovim napadima ukupan broj žrtava je iznosio 2,977 ljudi

Ovim činom vodja Al-Kaide Osama Bin Laden, koji je smatrao da je Amerika „papirni tigar“ 
odnosno da je oslabljena raznim uticajima i dogadjajima tog vremena, je hteo da poruči 
Američkoj vladi da se ne plaše i da su spremni da udare u srce Amerike, što je prouzrokovalo 
još većim konfliktima.

1

 

http://www.doiserbia.nb.rs/img/doi/0038-0318/2004/0038-03180404313J.pdf

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti