DIGITALNA OBRADA SIGNALA

SEMINARSKI RAD

Uvod

U svakom od poslednja tri veka dominirala je određena tehnologija. 18. 

vek je bilo vreme velikih mehaničkih sistema koje je sledila industrijska 
revolucija. 19. vek je bilo doba parnih mašina. Tokom 20. veka ključna 
tehnologija je bilo prikupljanje, obrada i širenje informacija. Uz druge vrste 
razvoja svedočilo  se  instalaciji svetskih telefonskih mreža, izumu radija i 
televizije, rođenju i do tada neviđenom rastu računarske industrije, pa 
lansiranju   komunikacijskih   satelita.   Zahvaljujući   veoma   brzom   razvoju 
elektronike   i   informacionih   tehnologija,   savremene   telekomunikacije 
imaju   ključnu   ulogu   u   eri   globalizacije.   Zadnjih   petnaestak   godina 
napravljen   je   veći   skok   u   razvoju   telekomunikacija,   nego   što   je   to 
postignuto za prethodnih 115 godina. I dok su se u prethodnom periodu 
telekomunikacije   razvijale   uglavnom   u   skladu   sa   razvojem   tehnologija, 
savremene   telekomunikacije   su   bitno   povezane   sa   razvojem   ukupne 
privrede i društva.

U   ovom   radu   želeo   sam   da   predstavim   najveće   digitalne 

telekomunikacione   sisteme   današnjice   i   njihov   uticaj   na   našu 
svakodnevnicu.   U   prvoj   glavi   je   opisan   prenos   digitalnih   podataka, 
osnovna   razlika   između   analognih   i   digitalnih   signala   i   na   kraju   su 
navedene prednosti prenosa digitalnih signala u odnosu na analogne. U 
drugoj   glavi   se   polako   ulazi   u   tematiku   digitalnih   telekomunikacionih 
sistema,   sa   kratkim   osvrtom   na   istorijat   razvoja,   potom   opisom 
telekomunikacione mreže i uvodom u tehnologiju komutacije. Potom su 
opisani najčešće korišćeni medijumi za prenos podataka, da bi na kraju 
glave rekao nešto o širokopojasnom pristupu i servisima.

background image

poglavlju obrađen je kablovsko distributivni sistem (KDS), gde su naročito 
opisana 2 najpoznatija servisa ovog sistema - kablovka televizija, u okviru 
nje digitalna televizija, i kablovski internet.

1. Digitalna obrada signala

Nauka o obradi signala se bavi proučavanjem signala. Obrada signala se 

može  dogoditi   u   neprekidnom   (analognom)   i   diskretnom,   odnosno 
digitalnom sistemu.  Analogni sistemi za obradu signala imali su veliku 
ulogu sve dok se digitalni sistemi nisu usavršili do tog stepena, da nisu 
postali pogodni za obradu signala u realnom vremenu. Signali se danas u 
većini slučajeva obrađuju u digitalnom domenu, digitalnim procesorima. 
Sa neprekidnim vremenskim intervalom ovi digitalni sistemi se povezivaju 
sa pretvaračima.

Usavršavanje digitalne obrade signala u prvom redu se može zahvaliti 

napretku računarske tehnike. U prvom stepenu napretka digitalni sistemi 
su se koristili samo za simulaciju analognih procesa, ali vrlo brzo se došlo 
do zaključka, da digitalni računar nije pogodan samo za simulaciju, već da 
se mogu realizovati u digitalnom domenu kompletni sistemi, sa kojima u 
potpunosti možemo obraditi digitalne signale.

1.1. Šta je obrada signala

Naša okolina je puna raznih uticaja kao što su zvuk, svetlost itd., koje 

možemo osetiti našim čulima. Naš organizam ima pet čula, pet senzora, 
vid, sluh, miris, ukus i dodir. Tako  za  osećaj  zvuka  koristimo  uši.  Osećaj 
osećamo preko nervnih sistema sa električnim znacima koje prosleđujemo 
mozgu.   Kada   ovi   signali   stignu   u   mozak,   oni   raspolažu   različitim 
frekvencijama, amplitudama koji stvaraju sliku o dejstvu zvuka. Ovako 
možemo utvrditi tip zvuka (da li je to muzika, razgovor ili buka od aviona) 
kao   i   njegov   pravac.   Pored   toga   imamo   jedan   snažan   računar   na 

background image

Mi znamo da projektujemo analogni računar, ali njegov kapacitet i 

fleksibilnost   zaostaje   za   mozgom.   Digitalni   računari   kao   PC  mnogo   su 
jednostavniji sistemi i možemo postići velike rezultate u numeričkoj obradi 
podataka, ali imaju ograničene mogućnosti, nisu dovoljno brzi za obradu 
analognih   signala.   Analogne   signale   možemo   obraditi   sa   digitalnim 
elementima, kao prvo mora se pretvoriti u digitalni signal. Pretvaranje se 
vrši  

A

nalogno/

D

igitalnim   pretvaračem,   skraćeno  

AD

.   Onaj   proces  kada 

signale   obrađujemo   u   digitalnom   domenu   nazivamo  

digitalna   obrada 

signala,  

na engleskom  

D

igital  

S

ignal  

P

rocessing, odnosno skraćeno  

DSP

Danas već, konkretno za ovaj zadatak postoje konstruisani procesori. To su 
procesori za digitalnu obradu signala odnosno skraćeno DSP.

Ove godine navršava se  15 godina od  prvog proizvedenog Digitalnog 

Signal  Procesora   (DSP).   Danas,   samo   nekoliko   inovacija   čine   tako   brze 
promene u načinu života ljudi kao što to čini DSP. Specijalizovan za rad sa 
velikim količinama podataka u realnom vremenu, DSP čini mogućim novi 
zamah   razvoju   industrijske   kontrole   i   proizvodnje,   brzim   modemima, 
bežičnim   komunikacijama,   prepoznavanju   govora,   automobilima,   hard-
disk   kontrolerima,   navigaciji   i   mnogim   drugim   područjima.   DSP  u 
poslednje vreme predstavlja najbrže rastući segment u poluprovodničkoj 
tehnologiji. Na početku 21. veka, DSP tehnologija je ključ za povezivanje sa 
digitalnim svetom.

1.2. Gde se danas koristi DSP tehnologija

Odgovor bi bio lakši kada bi pitanje bilo “gde se ne koristi?”. Danas u 

savremenoj tehnici nema takve oblasti gde se ne koristi bar jedan DSP 
procesor, odnosno jedan ili više uređaja sa kojima se može izvršiti DSP 
računanje. Elementi za DSP danas nisu  skupi, naročito ako uzmemo u 
obzir   u   kakvom   su   odnosu   cena   procesora   i   cena   gotovog   proizvoda. 

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti