Izvor moći i konflikti u savremenim organizacijama
UNIVERZITET SINGIDUNUM
POSLOVNI FAKULTET U BEOGRADU
Departman za poslediplomske studije
POSLOVNA EKONOMIJA
MASTER STUDIJSKI PROGRAM
I projektni rad
I
ZVOR
MOĆI
I
KONFLIKTI
U
SAVREMENIM
ORGANIZACIJAMA
Predmeti:
Metodologija društvenih istraživanja Prof. dr Milan Miljević
Marketing menadžment Prof. dr Slobodan Unković
Finansijsko izveštavanje i poslovno odlučivanje Prof. dr Goranka Knežević
Korporativna kultura Prof. dr Jelena Đorđević Boljanović
Mentor: Student:
Prof. dr Jelena Đorđević Boljanović Aleksandra Petrović 400784/2012
Beograd, 2014. godine
1
Sadržaj
1.Uvod………………………………………………………………………..………………..2
1.1 Predmet i polazišta istraživanja…………………………………………….….……….….2
1.2 Značaj istraživanja……...……………………………………………………………….....7
1.3 Ciljevi istraživanja………………………………………………………………………....7
1.4 Hipoteze istraživanja………………………………………………………...………….....8
1.5 Metode istraživanja…………………………………………………………...………...…8
1.6 Struktura istraživanja………………………………………………………………………8
2. Pojam organizacije………………………………………………….....…………..……....9
2.1 Organizaciono ponašanje……..……………………………………..…………………....9
2.2 Jedan potencijalni model organizacionog ponašanja……………...…………………......10
2.3 Uticaj i moć u organizaciji……………………………………………..…...………........13
2.4 Moć grupe ili timova………………………………...………………….………………..13
3. Konflikti u savremenoj oganizaciji……..………..……………………………….....….14
3.1 Pojam mobinga…………………………………………………….……...…….….……16
3.2 Mobing kao izvor konflikata……………….……………...………………..…….……..19
4. Zaključak………………………………………………………………………………....28
Literatura……………...……………………………………………………………….……30

3
nad nečim što je drugima potrebno ili što oni žele, odnosno zahvaljujući dobrim odnosima sa
drugim ljudima. Kada govorimo o tome, možemo uočiti sledeće izvore moći u savremenim
organizacijama, oni su: položaj, sredstva, stručnost, društveni položaj, delegiranost, ličnost,
moć negativnog delovanja, nagrađivanje, prisila, informisanost.
Većina menadžera raspolaže sa moći koja proizilazi iz položaja. Oni poseduju vlast da se
stvari urade drugačije. Vlast se određuje količinom moći koju neko poseduje, a ta moć može
imati razne oblike. Postoji nekoliko vrsta:
1. Moć koja se bazira na sredstvima podrazumeva da postoji kontrola nad novcem,
ljudima, snabdevanjem i mašinama, onim sredstvima koja su organizacijama i ljudima
u njima potrebna za obavljanje poslova.
2. Za razliku od nje, moć koja je zasnovana na stručnosti najčešće proizilazi iz tehničkih
znanja i znanja o procesu proizvodnje.
3. Pored toga, imamo i moć koja proizilazi iz društvenog položaja i koja se zasniva na
poznavanju i efikasnom obavljanju poslova zahvaljujući poznavanju određenih ljudi.
4. Pored ove tri, imamo i moć koja proizilazi iz ličnosti. Ona se zasniva na ličnosti i
ponašanju osobe, na njenoj inteligenciji, samopouzdanju, šarmu, dinamici, energiji,
prijateljskom ophođenju...
5. Takođe, jedna od neizostavnih vrsta moći je moć koja proizilazi iz informisanosti. To
podrazumeva da je pristup određenim informacijama izvor moći. Informacija je jedna
od nejvrednijih stvari, pa je onaj ko je poseduje u povoljnijem položaju na druge, jer
ima moć u rukama.
6. Imamo i moć koja se stiče dobijanjem ovlašćenja i proizilazi iz činjenice da nam je
povereno da izvršimo zadatak npr. menadžera višeg ranga. Što je ovlašćenje bitnije,
ta osoba stiče vise poštovanja, pa i veći uticaj i moć.
7. Nagrađivanje je takođe bitan pojam. Moć koja proizilazi iz nagrađivanja proizilazi iz
prava da dajemo ili uskraćujemo nagrade.
Stokić M.,
Organizovanje – snaga, moć i izvori moći,
Beograd, 2006., str.3
Grinberg Dž., Baron R. A.,
Ponašanje u organizacijama
, Beograd, 1988, str. 145
4
8. Za razliku od nagrađivanja, moć koja proizilazi iz prisile je retka dok je moć koja
proizilazi iz negativnog delovanja moći koja sprečava da se nešto uradi.
Pored toga, Robbins navodi 4 osnove moći:
1.
Sila
- Moć koja za osnovu ima silu zove se moć prinude. To je najviše korišćena, ali i
najviše osuđivana vrsta moći. I to s razlogom. Ona se zasniva na strahu od negativnih
posledica koje bi imalo odbijanje da se povinuje željama onoga ko ima silu. To je
dakle, oblik moći koji se zasniva samo na samkcijama, fizičkim ili materijalnim.
2.
Nagrada
- Moć koja za osnovu ima nagrade zove se moć nagrađivanja. Ova moć se
sastoji u tome da se, suprotno, sili prinude neko nagradi ukoliko se povinuje željama
superiornog člana organizacije. Ovo može biti daleko veća motivacija za zaposlenog.
3.
Ubeđivanje
- Ova vrsta moći koja se zasniva na ličnoj sposobnosti superiornog člana
grupe da ubedi sve ostale članove u legitimnost svojih želja naziva se moć ubeđivanja.
Ova se vrsta moći bazira u najvećoj meri na mogućnosti i sposobnosti manipulacije
simbolima i davanju simboličkih nagrada.
Kada već govorimo o vrstama moći, možemo dodati i njihove karakteristike. Koter je
definisao ključne karakteristike moći:
1) Razumeju izvor svoje moći - svoje ponašanje usklađuju s predstavom koju ljudi o njima
imaju (na primer, ako su stručni za određenu oblast, neće se na osnovu tog znanja uplitati u
drugu oblast);
(2) Shvataju da svaki od pet izvora moći ima svoju težinu, rizik koji mu je svojstven i korist
ukoliko se pravilno primeni - menadžer će se pozvati na određeni izvor moći samo tamo gde
to situacija traži ili gde odgovara osobi na koju se primenjuje;
(3) Shvataju da je svaki od pet izvora moći koristan i značajan za njihov rad - menadžeri se
trude da im njihove sposobnosti i kredibilitet omoguće da u datoj situaciji odaberu vrstu moći
koja je najprimerenija;
S. P.Robins, M.Coulter,
Menadžment
- osmo izdanje, Perason Education,Inc., Upper Saddle, New
Jersey, Beograd, 2005., str. 429
Kotter J.P.,
Leading Change, Boston, MA: Harvard Business School Press, 1996., p. 28

6
1. stvaraju se vrlo dobri članovi tima;
2. što se više ovlašćenja delegira na druge to više vremena ostaje rukovodiocu za nove i
kreativnije poslove.
Ono što možemo zaključiti jeste da, oni koji donose odluku o izboru rukovodilaca, moraju
biti dobro upoznati sa svim eventualnim strastima i željama potencijalnih kandidata.
Stoga, naša polazna tačka istraživanja jeste moć u organizacijama, kao bitan deo
svakodnevnice, a u isto vreme, kao i veliki problem u poslovnom sistemu. Prilikom
istraživanja oslonili smo se na određene izvore poput Boškovića, Robinsa, Cvetanovića, i na
druge bitne autoritete iz te oblasti, koji su pomogli da ovu temu što bolje obradimo. Dodatno,
oslonili smo se na izvore u kojima smo mogli da nađemo pouzdane podatke u vezi sa ovom
temom.
Dakle, u našem istraživanju biće reči o izvorima moći u savremenim organizacijama,
konfliktima i sukobima koji mogu nastati i mobingu, kao jednom od najvećih konflikata do
kog može doći.
Glavni pojmovi su:
1.
Izvori moći
- gde ćemo objasniti ko može da poseduje moć, do čega ta moć dovodi,
kako moć utiče na osobe koje je poseduju, ukratko, objasnićemo pozitivne i negativne
strane posedovanja moći.
2.
Konflikti
– objasnićemo šta to dovodi do pojave konflikata, gde i između koga oni
najčešće nastaju, kako to utiče na okruženje i atmosferu na poslu.
3.
Mobing
– govorićemo o mobingu kao jednom od najbitnijih konflikata. Pomenućemo
njegove vrste, faze, uticaj na poslovnu atmosferu, objasnićemo pojmove kao što su
mobing i mober, posledice koje on ima
na ljude koji su mu izloženi.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti