Odlomak

Zašto se tela kreću?
Automobili, rakete, tela koja padaju i fudbalske lopte – svi se kreću pod dejstvom neke sile.  Oblast fizike koja proučava kretanje materijalnih tela, sa geometrijskog stanovništa, ne uzimajući u obzir sile koje to kretanje izazivaju, naziva se Kinematika. Oblast fizike koja proučava kretanje materijalnih tela i sile, koje ga proizvode i utiču na uslove kretanja, naziva se
Dinamika.

 
Da li se atomi kreću??

  • Zavisi od supstance u kojoj se nalaze.
  • Ako je u pitanju čvrsto telo, kao na promer gvožđe, ili drvo, atomi skoro da miruju i samo vibriraju oko svoje centralne tačke.
  • U tečnosti, na primer u vodi, atomi se kreću okolo, ali ostaju na istom ratojanju jedni od drugih, tako da tečnost uvek zadržava istu zapreminu.
  • U gasovima, kao na primer u vazduhu, atomi se kreću brzo i menjaju međusobna rastojanja, tako da je zapremina gasa promenljiva, odnosno, može se povećavati ili smanjivati.
  • Osnovna stanja materije (čvrsto, tečno gasovito i plazma) ,  zavise od pokretljivosti atoma.
  • Mnoge čiste supstance mogu da menjaju svoje agregatno stanje u zavisnosti od temperature.
  • Na primer, voda (tečnost) postaje led (čvrsto stanje) kada se dovoljno ohladi (ispod 0 ºC) ili para (gasovito stanje) kada se dovoljno zagreje (preko 100 ºC)

 

 

Postoje li različiti načini kretanja?

  • Da, u zavisnosti od oblika putanje objekta kojise kreće.
  • Najjednostavniji oblik kretanja je kretanje po nekoj prvoj  liniji, poznato kao linearno ili pravolinijsko kretanje.
  • Ugaono kretanje je kretanje po nekoj krivolinijskoj putanji, kao na primer kada auto skreće u krivini.
  • Specijalan slučaj ovakvog kretanja je kružno kretanje, gde se objekat za sve vreme kretanja nalazi na istom rastojanju od centralne tačke, kao na primer zupčanik koji se okreće na svom vratilu.
  • Oscilatorno kretanje je kretanje oko nekog ravnotežnog položaja, napred – nazad od neke središnje tačke, kao na primer kretanje membrane kod zvučnika ili klipova kod motora.

 

 

Šta je brzina, a šta ubrzanje?

  • Brzina se definiše kao pređeni put u jedinici vremena u određenom pravcu.
  • Promena brzine u jedinici vremena naziva se ubrzanje.
  • I brzina i ubrzanje su vektorske veličine koje imaju svoj intenzitet, pravac i smer.
    1. Gasovito stanje –  atomi se kreću slobodno i brzo,  međusobno rastojanje varira
    2. Tečno stanje – atomi se kreću slobodno, međusobno rastojanje je konstantno
    3. Čvrsto stanje – atomi su zbijeni i fiksnog položaja
    4. Plazma stanje – atomi se kreću slobodno i brzo, i imaju električni naboj

Ako je položaj neke tačke, npr. Tačke A u izabranom koordinatnom sistemu određen vektorom položaja rA, tada se brzina te tačke matematički može izraziti kao prvi izvod
njenog vektora položaja po vremenu.  Ubrzanje je drugi izvod vektora položaja tačke po vremenu ili prvi izvod brzine po vremenu. Sir Isak Njutn (1642 – 1727) razvio je ideju o gravitaciji i kretanju 1665/66. Godine. Prema zapisima, počeo je da razmišlja o tome da formira svoje teorije pošto je video kako jabuka pada sa drveta i zapitao se kakva sila ju je privukla na zemlju.

Čvrsta naučna podloga Dinamike je rezultat rada Isaka Njutna, koji je formulisao tri osnovna zakona kretanja.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Mašinstvo

Više u Skripte

Komentari