2

background image

4

2. NASTANAK, RAZVOJ  I DEFINISANJE DIZAJNA

Dizajn ima svoje korene u raznim zanatima, umetnosti i arhitekturi nekoliko hiljada godina 

unazad. Današnja umetnost kao i svako materijalno i duhovno stvaralaštvo pod uticajem su velikih 

umetničkih, arhitektonskih i značajnih zanatskih tvorevina iz prošlosti. Velika umetnička dela i 

danas su izvori ideja za stvaralaštvo dizajna. Bez uticaja umetnosti savremeni dizajn ne bi imao 

današnji nivo stvaralačkih moći, posebno u sveri estetike. Zanati su pored umetnosti i arhitekture 

jedan od temelja današnjeg materijalnog stvaralaštva. Ono je kroz mnoge milenijume postupno 

evoluiralo, dospevši na današnji nivo savremene tehnologije, informatike i sve savršenijih metoda 

izrade upotrebnih predmeta.

1

U osnovi razvoja dizajna nalazi se i čovekov prirodni dar i njegov nepresušni izvor ideja i 

veština. Ti potencijali stvorili su umetnost i zanate koji danas predstavljaju izuzetno važne oblasti 

duhovnog i materijalnog stvaralaštva. U različitim razdobljima i uslovima razvoja, bilo da su u 

pitanju obični ljudi, umetnici ili dizajneri, svi su sprovodili osnovnu ideju i cilj, kako bi svojim 

radom ostvarili organsku vezu između oblika-spoljnog izgleda proizvoda, funkcije i prilagođenosti 

čoveku. Stvaran je sve veći broj upotrebnih predmeta različitih oblika i namene da bi zadovoljili 

najčešće elementarne potrebe svakodnevnog života. Oblik i ukupan kvalitet proizvoda brzo su se 

prenosili iz jedne sredine u drugu, čemu su naročito doprineli ratovi, seobe naroda i trgovina. Zbog 

toga je čovečanstvo kroz istoriju bilo čvrsto povezano sličnim ili istim shvatanjima koje i kakve 

karakteristike treba da sadrži pojedini proizvod. Svako razdoblje u istorijskom razvoju oblikovanja 

proizvoda imalo je i neke osobenosti koje su se najčešće izražavale kroz spoljni izgled oblika 

proizvoda.

Krajem XVIII veka, počele su da se štampaju knjige i katalozi sa izgledima predmeta i 

šablonima za proizvodnju upotrebnih predmeta. Oni su naširoko distribuirani sa namerom da se 

privuku   kupci.   Pojedine   proizvode   koji   su   do   tada   pravljeni   po   narudžbini   i   izboru   kupca, 

proizvođači su počeli da standardizuju. Tako je dizajn počeo da dobija na značaju ne samo u smislu 

proizvodnje već i prodaje.

1

 Vasiljević, M. (1999): Dizajn savremeni pogledi, Grafičko preduzeće Novi dani, beograd, str. 9

5

Pronalaskom parne mašine 1765. godine počela je industrijska revolucija koja je promenila 

način života u celom svetu. To je bio preduslov za pojavu masovne industrijske proizvodnje i 

eksplozivni razvoj gradova. Novi oblici transporta podstakli su i svetsku trgovinu. Sa tim se 

pojavio   i   novi   širok   spektar   dizajnerskih   poslova.   Skupi   ručni   rad   mogao   je   da   se   zameni 

mašinskim, a potrebe društva zahtevale su jeftinu proizvodnju svih vrsta potrepština.

2

U Vajmaru u Nemačkoj, poznati arhitekta i dizajner Valter Gropjus je osnovao čuvenu 

školu „Bauhaus” 1919. godine. Škola je izučavala istovremeno likovnu umetnost i zanatsko 

stvaranje proizvoda kao i metode industrijskog dizajna kao nove stvaralačke discipline. Škola je 

ubrzo postala rasadnik veoma uspešnih dizajnera, a značajno je uticala na razvoj i primenu dizajna 

u celom svetu. Za vreme Drugog svetskog rata, kada je najveći deo svetske industrije bio paralisan, 

razvoj dizajna je imao veliku krizu. Međutim po okončanju Drugog svetskog rata dizajn nastavlja 

put razvoja pre svega u SAD, a potom i zemljama Evrope. Industrija u Evropi se brzo oporavljala i 

razvijala i već krajem pedesetih godina se intezivno uvodi i primenjuje dizajn.

Za dizajn možemo reći da je naučna disciplina koja istražuje i dokazuje pojave, metode i 

procese u stvaranju proizvoda. Naučni smisao dizajna proističe iz njegovog stalnog istraživanja i 

prodiranja u novo i nepoznato. Karakteristično je za dizajn da nije homogena naučna disciplina, 

već je interdiscipliniran. On u sebe uključuje i druge naučne i umetničke discipline, kao što su: 

tehnika,   tehnologija,   matematika,   ekonomija,   ergonomija,   psihologija,   likovna   i   primenjena 

umetnost i dr. Upravo ta naučna interdiscipliniranost dizajna mu pomaže da u istraživanju i razvoju 

proizvoda polazi sa raznih aspekata, što dovodi do boljih rezultata i proizvodi svaki dan postaju sve 

savršeniji.

3

Poslednjih decenija dizajn se izučava u školama u celom svetu. To je dokaz njegovog 

značaja za savremenu industriju i uticaj na rad i život ljudi. Pored toga što za dizajn kažemo da je 

naučna disciplina, dizajn je i stručna disciplina koju obeležava stvaralaštvo u praksi. Njeni rezultati 

su proizvodi namenjeni ljudima i njihovim potrebama za pomoć u životu i radu. Stvaralaštvo 

dizajna ima veliku važnost za poslovanje, industriju i društvo u celini. Kao stvaralačka i stručna 

disciplina ima visoko mesto u rangiranju aktivnosti u industriji pa i šire.

2

 Vartabedijan, A. (2007): Istorija dizajna, Institut Politehnika, Beograd, str. 15

3

 Vasiljević, M. (1999): Dizajn savremeni pogledi, Grafičko preduzeće Novi dani, beograd, str. 37

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti