Ekonomski tehničar
Finansijsko-računovodstveni
RAD
Savremeni problemi u marketingu
SADRŽAJ
1. Uvod.....................................................................................................................3
2.
Kritika marketinga........................................................................................................................4
3.
Kritike proizvoda........................................................................................................................10
4.
Komunikacijska politika.............................................................................................................11
5.
Konzumerizam……………………………………………………………………………………………………………………..12
6.
Nosioci zaštite potrošača I zakon o zaštiti potrošača u BiH.......................................................14
7.
Problem kombinovanja čistih marketing-strategija usluga……………………………………………………16
8.
Zaključak………………………………………………………………………………………………………………………………18
2
pošto oni u procesu razmjene sami odlučuju šta je za njih ta vrijednost, odnosno najpovoljniji
odnos između korisnosti i cijene koju treba platiti.
1.
KRITIKE MARKETINGA
Na kraju ovog uvodnog dijela treba istaći i da postoje određene kritike marketinga u javnosti
i postojećoj literaturi iz drugih naučnih disciplina.
Te kritike su više posljedica loše prakse pojedinih marketara, nego suštinskog negiranja
bazičnih teoretskih principa marketinga.
Kritičari marketinga tvrde da određene aktivnosti nanose štetu potrošačima, društvu u cjelini
i konkurentskim preduzećima.
Kada se radi o potrošačima, kritike se odnose na visoke cijene, koje su posljedica visokih
troškova distribucije,velikih ulaganja u promociju i previsokih marži. Troškovi distibucije se
često neopravdano „zidaju“ zbog prevelikog broja učesnika na putu robe od proizvođača do
potrošača. Visoka ulaganja u promociju su, po mišljenjue nekih kritičara, neopravdana i
znatno povećavaju cijene koje krajnji potrošaači moraju platiti za proizvode i usluge. Ta
ulaganja nekada dostižu i 40% na fabričku cijenu. Pohlepni trgovci često uzimaju kroz maržu
daleko više od njihovoh troškova i normalnog profita.
Sve navedene nepotrebne troškove marketinga plaćaju potrošači putem previsokih cijene.
Potrošači su, po mišljenje kritičara marketinga, šesto žrtve zabludde da za svoj novac
dobivaju pravu vrijednost. Krivci za to su marketari koji se sluše različitim trikovima. Tako se,
recimo, dešava da se putem oglašavanja precjenjuju neke osobine proizvoda, pakovanjem
obmanjuju kupce u pogledu prave količine koju dobivaju,daju lažne informacije o sadržaju
prehrambenih proizvoda i slično.
Agresivni prodavci, također, se pripisuju greškama u marketingu, što frustrira potrošača i sili
ih da kupuju i ono što im nije potrebno.
4
Posebno teška optužba marketinga odnosi se na njegovu krivicu za pojavu niza nepouzdanih
proizvoda na tržištu. U tom smislu se navode slučajevi nekih lijekova, automobila, igračaka,
prehrambenih proizvoda i drugih, Potrošači su time ugroženi i opravdano se bune.
Marketari su krivci u očima kritičara i za skraćivanje vijeka trajanja mnogih proizvoda. Tipičan
primjer je modna konfekcija. Širi ili uži reveri na kaputu ili boja tkanine prisilavaju potrošača
da daleko više troše na svoju odjeću nego što je realno potrebno.
Konačno kada se radi o šteti konju marketing može napraviti potrošačima, kritičari spominju
posebnu ugroženost siromašnog dijela stanovništva. Oni su prisiljeni da kupuju u
prodavnicama sa lošom uslugom, lošije proizvode po neopravdano visokim cijenama.
Pored ozbiljnih kritika odnosa marketinga prema individualnim potrošačima, neki smatraju
marketing krivcem i za određene deformacije društvakao cjeline. Posebno je na udaru
oglašavanje u tom smislu. Najteža optužba je da su ljudi postali suviše veliki materijalisti i da
se vrednuju na bazi onoga što posjeduju a ne po onome kakvi su stvarno.Smatra se da je to
posljedica stvaranja vještačkih potreba i želja od strane marketinga.
Negativne posljedice marketinga na društvo kritičari vide i u činjenici da se forsira lična
potrošnja na račun zajedničke. Tako,na primjer, sve veći broj privatnih automobila ne prate
adekvatna ulaganja u ceste sigurnost saobraćaja, zaštite okoline i slično.
Poplava reklamnih poruka dovodi do neke vrste „kulturne zagađenosti“, pošto mediji kao što
su TV, radio i novine daju apsolutnu prednost tim sadržajima u odnosu na prave kulturne
vrijednosti. Pošto su moćne firme istovremeno i glavni finansijeri svih medija, logično je da
ovi preferiraju njihove interese u odnosu na društvene.
Određene marketimg aktivnosti se kritikuju i zbog šteta koje nanose konkurentima u biznisu.
Nasilna kupovina konkurentskih preduzeća, stvaranje barijere zza ulazak novih konkurenata
u ponudu i nelojalna konkurentska borba su primjeri za to.
Navedene kritike marketinga imale su posljedicu samoorganizovanje potrošača u pokret,
poznat pod nazivom konzumerizam, Koji je podržan i od strane državnih institucija. Osnovni
cilj konzumerizma je zaštita prava i snage potrošača u odnosu na prodavce. Da bi se taj cilj
ostvario, radi se na poboljšanju informisanja, obrazovanja i konkretne zaštite potrošača od
loše prakse prodavača.
5
zanemarivši određena etička i moralna načela našeg društva. Nismo li mi marketeri svi
zajedno u tome pogriješili i pretjerali, u tom stalnom traženju i prepoznavanju novih potreba
i želja, u toj trci za profitom, želji za liderstvom. Nismo li se potpuno udaljili od stvarnog cilja
rješavanja problema kupca i pretvorili ga u gutača mnoštva nepotrebnih proizvoda.U
modernoj demokratiji kakvu mi danas poznajemo, čovjek je nažalost postao obična
roba,proizvodni entitet koji je sveden na puko preživljavanje, svakodnevnu rutinu bez imalo
razonode, bez ikakve mogućnosti za kreativnošću. Još je veća žalost što nas u to mediji
svakodnevno uvjeravaju. U posljednej vrijeme svakodnevno smo izloženi pritisku smanjivanja
radnih mjesta, otkazima, uvjetovanih globalnom ekonomskom krizom. Ljudi se otpuštaju na
isti način kao što djeca odbacuju potrošene igračke. Radna snaga je za poduzetnike roba.
Najveća opasnost pak leži u tome da je naše društvo toga svjesno te da to doživljavamo kao
običnu stvar, sami sebe moramo prodati da bi zaradili za puko zadovoljenje potreba. Zašto je
to tako?Osjećaj otuđenosti, izoliranosti, nemoći, beznačajnosti javlja se prvenstveno zbog
čovjekovog izdvajanja i nepostojanja vidljive prisile, zbog sve veće instrumentalizacije i
manipulacije društvom od strane dominantnih grupa i pojedinaca koje posjeduju moć i vlast.
Isto tako ne smijemo zanemariti i činjenicu da smo izloženi konstantnom bombardiraju
gomilom informacijama, što nam daje osjećaj lažne obaviještenosti i informiranosti.
Prosječan čovjek ne pristupa svim informacijama i vijestima kritički, već samo upija
pročitano, bez razmišljanja da li je napisana vijest korektna, i da li je uopće informacija točna.
Takav pojedinac, nažalost lišen je bilo kakve individualizacije i kritičkog mišljenja i podložan je
marketinškim utjecajima sa svih strana.Savremeni svijet u kojem živimo svakodnevno je uz
niz različitih vijesti, osvrta i informacija, dodatno ispunjen raznim promotivnim porukama i
marketinškim trikovima koji «vrebaju» sa svih strana na potencijalne kupce. Čini se kako
marketing sve više ima jak utjecaj na čovjeka i njegovu etičnost. Nova dilema koja se često
ponavlja u teorijskim razmatranjima utjecaja marketinga jeste zapravo pretvara li marketing
društvo u svojevrsne stereotipe. Ono što vidimo na reklami s time se nažalost pokušavamo
poistovjetiti. Zapravo, čini mi se da se ljudi danas rađaju „marketinški obrađeni“. Od malih
nogu živimo u sinergiji s marketingom i promocijom. Djeca prepoznaju različite slogane,
promotivne pjesmice i proizvode. Od ranih nogu, naša djeca, čim čuju neku poznatu
pjesmicu ili slogan počnju isti vrtjeti u svojim mislima. Ne čini li nas to svih, sve nas ljude,
svojevrsnim robovima vlastite potrošnje, vlastitog marketinga. Danas marketing za sobom
povlači sve više određene negativne, forisrane potrošnje. U pojedinim promotivnim
7
