Anoreksija i bulimija
,,Ma ko bio otac jedne bolesti nepravilna ishrana joj je majka”
Georg Herbert XVI – vek
Sadržaj
NEUROENDOKRINOLOGIJA ANOREKSIJE......................................................15
BIOLOŠKI FAKTORI U NASTANKU POREMEĆAJA ISHRANE....................17
PSIHOLOŠKI FAKTORI U NASTANKU POREMEĆAJA ISHRANE...............20
SOCIJALNI FAKTORI U NASTANKU POREMEĆAJA ISHRANE..................27
PREVENCIJA POREMEĆAJA ISHRANE.............................................................33

Uvod
Jedi kad si gladan i prestani da jedeš onoga trenutka kad si sit - iako sasvim jasno i
jednostavno formulisano zlatno pravilo nutricionizma, za većinu ljudi je veoma zahtjevna, pa
i nedostižna formula zdrave ishrane. Na ovim stranicama se ipak nećemo baviti hedonizmom,
prekomernim uživanjem u hrani, niti drugim neumerenostima u ishrani, već ozbiljnim
poremećajima koji mogu imati i fatalne posljedice.
U svakom trenutku pet do deset miliona ljudi pati od anoreksije, bulimije ili nekog
drugog poremećaja ishrane. To su ozbiljni poremećaji ponašanja u vezi sa hranom nastali
usljed dejstva više faktora. Kada se govori o ovim poremećajima prije svega se misli na
anoreksiju i bulimiju, mada se danas u tu grupu svstavaju i kompulsivno prejedanje,
ortoreksija i drugi.
Poremećaje ishrane je često teško prepoznati iz više razloga. Mnoge od simptoma će i
ako su prepoznati, okolina shvatati kao normalne za uzrast adolescenta, a pored toga osoba sa
poremećajem će na sve moguće načine pokušati da prikrije problem. Zbog toga je neophodno
detaljno poznavanje simptoma poremećaja u ishrani i konstantno budno oko roditelja i uže
okoline.
Iako želju za promenom sopstvenog izgleda mnogi navode kao osnovni uzrok ovih
poremećaja, ova potreba je češće samo posljedica dubljih psihičkih problema sa kojima se
osoba suočava.
Istina je da je Renoarov tip zaobljene i jedre kupačice davno zamijenjen izduženim
ženskim figurama.
Iako sredina doprinosi njihovom javljanju, od presudnog značaja su
uvijek oni dublji psihički razlozi koji su u samoj osobi
. Zbog ovoga
, neki od stručnjaka
koji se bave ovim poremećajima, njih svrstavaju u širu grupu emocionalnih poremećaja
.
Depresija, jaka anksioznost i osjećaj da stvari izmiču kontroli redovno se javljaju kod osoba
sa ovim poremećajima. Anoreksija, kao jedan od najčešćih oblika, upravo je pokušaj da se
uspostavi kontrola nad sopstvenim životom putem ishrane. Osoba, strogo kontrolišući svoju
ishranu, dobija osjećaj da ima kontrolu i nad drugim aspektima života.
Poremećaji ishrane se i najčešće javljaju upravo u fazama suočavanja sa prvim
značajnim životnim dilema i zahtjevima,
onda kada se mladi uključuju u svijet odraslih tj. u
periodu puberteta i rane adolescencije. Strah od života je po mnogim autorima jedan od
razloga za beg u anoreksiju, bulimiju ili neki drugi poremećaj ishrane.

1. POREMEĆAJI ISHRANE
Poremećaji u ishrani najčešće nastaju kao posljedica držanja restriktivnih dijeta i to
kod osoba koje su emocionalno i psihički osjetljive, odnosno onih koje rade na samouništenju
sopstvenog zdravlja, praktikujući držanje nepravilnih dijeta, uzimanjem neproverenih
dijetetskih preparata i određivanjem sopstvene idealne težine koja je najčešće ispod
adekvatne. Poremećaj u ishrani je širok pojam koji obuhvata stanje od kompulzivnog
prejedanja do anoreksije (Anorexia nervoza). Takav poremećaj je najčešce posljedica nekog
drugog problema, ali zahtjeva tretman kako psihologa i psihijatra tako i nutricioniste. Mlade
osobe, adolescent, koje pate od nekog tipa poremećaja ishrane, najčešće privlače pažnju
odraslih što predstvalja samu dubinu ovakve vrste poremećaja.
Anorexia nervosa
) i Bulimija (
Bulimia nervosa
) su oblici psihosomatskih
poremećaja u ishrani. Najčešće se javljaju kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, mada
posljednja istraživanja pokazuju da se javljaju takođe kako kod djece tako i kod osoba starije
dobi. Pojavljuju se u svim strukturama društva a najčešće industrijski razvijenoj, bogatoj,
potrošačkoj zapadnoj strukturi društva. Za njihovu pojavu i održavanje, potrebna je integracija
individualnih psiholoških (na prvom mjestu), porodičnih, socijalnih i genetskih faktora.
Često smo svjedoci, kako moćne industrije hrane, farmacije i mode utiču na stvaranje
slike "idealne" figure. Ova pojava utiče na sve strukture društva, a najviše na srednju klasu
željnu napretka na društvenoj ljestvici. Takođe smo svjedoci poruka masmedija koji stvaraju
sliku uspješne djevojke slične "barbici", punjene silikonom na raznim dijelovima tijela kao i
vađenjem rebara (da bi se dobila vitkija figura).
Sa druge strane prikazuju se "slike" gde se srećna porodica okuplja oko punog stola
hrane sa porukom, porodica + hrana= sreća, blagostanje, ljubav...
Svaka osoba koja boluje od poremećaja ishrane, teži ka samouništenju sopstvenog
zdravlja, praktikujući držanje nepravilnie dijete, uzimanjem neproverenih dijetetskih
preparata kao i nepravilnom konzumiranjem preparata, "čišćenjem" organizma (laksativi,
diuretici, klistir...), određivanjem sopstvene idealne težine koja uglavnom vodi u bolest.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti