Kontrolisanje kao funkcija menadžmenta
SEMINARSKI RAD
PREDMET: OSNOVE MENADŽMENTA
TEMA: KONTROLISANJE KAO FUNKCIJA
MENADŽMENTA
SADRŽAJ
Kontrolisanje kao funkcija menadžmenta
Strana ~ 2~
UVOD
Kontrola poslovanja preduzeća je završna faza procesa upravljanja, kojom se
obezbeđuje da ostvareni rezultati poslovanja preduzeća odgovaraju planiranim. Svodi se na

Kontrolisanje kao funkcija menadžmenta
Strana ~ 4~
preduzećem kao organizacionim sistemom. Menadžment je proces odlučivanja o ciljevima
organizacionog sistema i načina njegovog ostvarenja. Menadžment je proces rada sa
ljudima uz uključivanje ostalih organizacionih resursa. Meri Parker Fole je dala definiciju
menadžmenta koja glasi:
„Menadžment je veština obavljanja posla preko drugih ljudi
“.
Osnovne funkcije menadžmenta su:
1. Planiranje
2. Organizovanje
3. Vođenje ili rukovođenje
4. Kontrola
Slika 1. Osnovne faze menadžmenta
Izvor
: Erić D. Uvod u menadžment. Ekonomski fakultet u Beogradu. Cigoja štampa. Beograd. 2000.
Kontrola je menadžerska aktivnost koja zahteva nadgledanje, ocenu, merenje i
poboljšanje različitih aktivnosti u organizaciji s ciljem da se identifikuju učinci i preduzmu
korekcije, ukoliko je potrebno, u odnosu na planske ciljeve i zadatke, odnosno utvrđene
normative ili standarde poslovanja i razvoja organizacije.
1.1.Pojmovno određivanje kontrole
Postoje različite definicije pojma kontrole. Za nju se čak sreću i različiti termini, kao
što su: provera, verifikacija, supervizija, nadzor itd. Međutim, za razliku od nekih drugih
pojmova u menadžmentu, između autora ne postoje suštinske razlike u pogledu shvatanja
njene suštine. To je moguće videti iz uporednog pregleda svega par definicija. Robert
Mokler definiše kontrolu kao "sistemski pokušaj da se postave standardi za učinak pomoću
planiranih ciljeva, da se projektuje sistem informativne povratne sprege, da se uporede
stvarni rezultati sa unapred utvrđenim standardima, da se utvrdi da li ima odstupanja, da se
izmeri njihov značaj i da se preduzmu mere kako bi se svi sistemski resursi koristili na
https://vts.edu.rs/wp-content/uploads/2017/05/Menadzment-I-deo.pdf
, slide 4
Kontrolisanje kao funkcija menadžmenta
Strana ~ 5~
najefikasniji način radi ostvarenja ciljeva
". Erić kontrolu definiše kao fazu procesa
upravljanja u kojoj menadžeri vrše proveru ostvarivanja upravljačkih odluka, efikasnosti
organizovanja i liderstva i gde ukoliko je to potrebno, preduzimaju mere korektivne akcije
na otklanjanju poremećaja
Pomenuta odstupanja od planom predviđenih rezultata posledica su nepredviđenih
smetnji koje se pojavljuju u toku sprovođenja neke aktivnosti. Zadatak rukovodioca jeste u
tome da uoči smetnje, odredi njihov uticaj na mogućnost ostvarenja plana i da interveniše,
tako da te smetnje ne dovedu do odstupanja, čiji bi krajnji rezultat bio neostvarenje
planiranih ciljeva. Odstupanja i intervencije koje menadžment ostvaruje u funkciji kontrole
su predstavljeni na slici 2, na kojoj se lako uočava: da je tok izvršenja svakog zadatka
oscilirajući, da zapostavljanje kontrole, odnosno nepravovremenost intervencije
menadžmenta dovodi do kumuliranja tendencije odstupanja, a time i do neizvršavanja
zadataka i da se intervencijom menadžmenta, tendencije odstupanja zaustavljaju, aktivnost
vraća u granice željenog toka događaja.
Prostim rečima, kontrola je faza procesa upravljanja u kojoj menadžeri vrše proveru
ostvarivanja upravljačkih odluka, efikasnosti organizovanja i liderstva i gde, ukoliko je to
potrebno, preduzimaju mere korektivne akcije na otklanjanju poremećaja. Srž kontrole se
sastoji u skupljanju informacija o trenutnim rezultatima tekućih aktivnosti organizacije,
kako bi se izvršilo njihovo upoređenje sa planiranim očekivanjima. Konačan rezultat tog
upoređenja je otkrivanje mogućih odstupanja i različitih problema, njihovih uzroka i
traženje načina za njihovo otklanjanje.
Slika 2: Osnovni koraci u kontrolnom procesu
Izvor
: Karakteristični aspekti kontrole kaoprocesne funkcije menadžmenta,
Maja
S. Cogoljević, Visoka
škola za poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd 2017., strana 412
Međutim, praksa pokazuje da, kao što nije poželjno zapostaviti kontrolu, tako je
nepoželjno preterivati sa njom, zbog toga što preterivanje sputava inicijativu i akcije i
izaziva osećaj nepoverenja, a kao krajnji rezultat javlja se nesamostalnost u radu
pojedinaca.
U toku kontrolnog procesa menadžeri treba da razviju kontrolni sistem. To je
specifičan mehanizam koji treba da doprinese povećanju verovatnoće izvršenja
postavljenih planskih zadataka i podizanju ukupne efikasnosti i efektivnosti poslovanja.
Maja S. Cogoljević, Karakteristični aspekti kontrole kao procesne funkcije menadžmenta, Visoka škola za
poslovnu ekonomiju i preduzetništvo, Beograd, 2017.
Erić D. Uvod u menadžment. Ekonomski fakultet u Beogradu. Cigoja štampa. Beograd. 2000.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti