UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET U KISELJAKU
-OPĆI SMJER –
Korupcija
Seminarski rad iz Kriminologije
Kandidat
:
Mentor:
Omerović Belma (1062/11)
doc.dr.Osman Jašarević
Sijerčić Azra (1063/11)
Godina studija:
I
Kiseljak, April, 2012.godine
Pojam korupcije
Korupcija spada u pojmove kojima je teško u potpunosti odrediti sadržaj budući da se njeno
značenje mijenja u različitom vremenskom, društvenom i političkom kontekstu. Uopšteno,
pod korupcijom se podrazumijeva zloupotreba javne službe radi lične koristi.
Postoje međutim određene razlike u određenju koje naglašavaju složenost fenomena
korupcije. Klasično shvatanje korupcije u političkom smislu polazi od ideje da je korupcija
izraz kvarenja moralnih vrijednosti društva ( Aristotel, Makjaveli ). Korupcija je patološka
pojava u kojoj vladajuća politička klasa lični interes stavlja iznad interesa političke zajednice.
U takvom pristupu korupcija se osuđuje kao nemoralna i štetna po političku konstituciju
društva. Politička legitimizacija temelji se na činjenici da nosioci političkih funkcija funkcija
zastupaju interese cjeline političke zajednice, da ne preferiraju lični ili grupni interes.
Pojavom modernog i demokratskog društva sve se više ističe sistemska disfunkcionalnost
korupcije.Ona se ne smatra više samo moralno štetnom već jednim od uzroka
disfunkcionalnosti države. Korupcija je , dakle, ponašanje koje je devijacija od normalnog
obavljanja javne dužnosti radi lične koristi , ona je kršenje normi radi ostvarenja ličnog
interesa. Takvo ponašanje uključuje djelatnosti kao što su: podmićivanje, nepotizam, i
zloupotreba položaja za ličnu korist. Korupcija se takođe posmatrati kao posebna situacija
razmjene u kojoj javni službenik smatra svoj položaj izvorom prihoda.
U pravnom smislu korupcija se definiše na različite načine. Standardno određenje je odredba
prema kojoj je korupcija akt ili propust u obavljanju svojih dužnosti od strane javnog
dužnosnika ili osobe koja vrši javnu funkciju u svrhu dobijanja nezakonite pogodnosti za
njega ili treću stranu.
U novije vrijeme posebno je naglašena ekonomska analiza kako fenomena tako i posljedica
korupcije. U tom smislu korupcijom sa smatra nastojanje da se radi lične koristi maksimizira
prihod od službe, što kao direktnu posljedicu ima poremećaj u uslovima tržišne utakmice i
ukupne racionalnosti ekonomskog ponašanja. Korupcija je dodatni transakcioni trošak jer
unosi neizvjesnost kod izbora alternativa te zato izaziva neizmjerne štete po efikasnost države
.
Prema Anić-Goldsteinu pod korupcijom se podrazumjeva kako davanje novca ili drugih
materijalnih dobara, privilegija i slično, s namjerom da primatelj čini ili djeluje po želji onoga
koji daje ; podmićivanje državnih službenika i drugih osoba na uticajnim položajima , tako i
korištenje vlastitog društvenog položaja (funkcije) da bi se prisvojile ili nekome omogućile
neke protivpravne privilegije ili materijalna dobit.
Prema Hudeku korupcija , osim što se često identificira sa pojmom podmićivanja ,
podrazumjeva i zaštitu, sukob interesa , zadovoljavanje privatnih poslovnih interesa preko
javne službe i sticanje materijalne dobiti kroz zloupotrebu položaja.
Jelacic i Stajic smatraju da postoji korupcija u užem i širem smislu. Pod korupcijom u užem
smislu podrazumijevaju "krivicna dijela protiv službene i druge odgovorne dužnosti" dok po
