UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET
OPĆE PRAVO
HISTORIJSKA I SOCIJALNA POZADINA NASTANKA
CIVILNOG DRUŠTVA
CIVILNO DRUŠTVO
Kandidat:
Mentor:
Hikmeta Bajraktarević 1835/14
Prof.dr.Mensur Kustura
Kiseljak, april, 2017.
2
UVOD
Civilno društvo je jedan od elemenata trodijelnog okvira koji čine država, ekonomija i civilno
društvo. Civilno društvo je primarni lokus kreiranja ideologije za izgradnju konsenzusa i
legitimiziranje moći, što znači, kreiranja i održavanja kulturalne i socijalne hegemonije
dominantne grupe putem saglasnosti, a ne prisilom. Civilno društvo je arena u kojoj se natječu
konfliktni interesi (zapravo klasni interesi) i bez direktne dominacije i prisile država i tržište
moraju za svoju legitimnost pridobiti suglasnost civilnog društva. Sastoji se od akcija građana
(svih ljudskih bića), pojedinačno i zajedno, usmjerenih poboljšanju svoje zajednice i društva.
Takve akcije su temelj na kojem počiva demokratija, pluralizam, poštovanje ljudskih prava,
dobra vladavina i kohezivnost društva.
Promjene i pad socijalističkih režima Istočne Evrope s kraja prošlog vijeka su doprinijeli
razvoju ideje u kojoj je naglašena paralela između civilnog društva i države, u okviru koje je
civilno društvo shvaćeno kao opozicija prema državi. Ovakvo gledište je bilo razumljivo s
obzirom na tendenciju opozicije da ukaže na nedemokratičnost, pa i totalitarnost tih režima i
njihovih država.
Građansko, odnosno civilno društvo se smatralo pogodnim i efikasnim mehanizmom, ne samo
demokratskog otpora, već i daljnje demokratske promjene, razvoja i ukupne tranzicije.
Civilno društvo je predstavljalo bazu stvaranja i razvoja demokratskih sadržaja i demokratske
organizacije politike koju je država represivno sprečavala, suzbijala i onemogućavala. Da bi
se razumio fenomen civilnog društva, neophodno se osvrnuti na historijsko porijeklo
poimanja i diskurzivnog određenja civilnog društva. U tom smislu i treba napomenuti da
postoji mnogobrojna literatura koja nam pruža opise historije ove ideje, pokazujući da je
građansko društvo pomoglo filozofima “da shvate velika pitanja kao što su: priroda
građanskog društva, prava i obaveze građana, praksa politike i vlade, i kako da se mirno živi,
tako što se uklopi individualna autonomija sa kolektivnim željama, izbalansira sloboda sa
ograničenjima, i ujedini pluralizam sa konformitetom, tako da kompleksna društva mogu da
funkcionišu pravedno i efikasno.
