Tržište rada

Tržište pruža sliku stanja privrede i pokazuje proizvođačima u kojem pravcu i na koji način treba biti usmjerena njihova inicijativa. U najširem smislu riječi, podrazumijeva se skup redovnih odnosa ponude i tražnje raznih vrsta roba, pri čemu se razmjena vrši posredovanjem novca.

       Na tržištu rada uspostavljaju se odnosi između ponude i tražnje za radnom snagom. Tržištem rada upravljaju sile ponude i potražnje. Poslodavci unajmljuju radnike, a radnici nalaze zaposlenje putem tržišta rada. Kod potražnje za radom, među brojnim faktorima koji ju određuju, valja izdvojiti  cijenu radne snage tj. nadnica. Ona predstavlja temeljni  element koji određuje količinu potražnje.

       Temeljne komponente tržišta rada su potražnja za radom i ponuda rada uz pojavu specifičnih učesnika.  Na takvom tržištu poduzeće je kupac, a radnik je prodavač svojih vještina i znanja. S obzirom na specifičnosti i karakteristike koje proizlaze iz tržišta rada u odnosu na klasično tržište proizvoda ono može biti konkurentno ili nekonkurentno, a s drugim tržištima dijeli karakteristike kao što su konkurencija ili sukob.

               U prvom poglavlju govori se o potražnji za radom i ponudi rada te o pojavi specifičnih učesnika na tržištu rada.

               U drugom poglavlju riječ je o fleksibilnosti tržišta rada te je dato upoređivanje europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se uvidjele razlike između zemalja koje imaju fleksibilno tržište rada i onih koji imaju rigidno tržište rada.

                U trećem, opširnijem, poglavlju pažnja se pridaje migracijama i njihovom utjecaju na tržište rada. Jedna od glavnih poteškoća u praćenju, usporedbi i predviđanjima međunarodnih radnih migracija je raznovrsnost njezinih oblika te se iz tog razloga koriste brojne teorije. Osim opisivanja migracijskih teorija, opisuje se utjecaj migracija na europsko tržište rada te  migracijski trendovi prisutni u Bosni I Hercegovini.

         Potražnja za radom ne zavisi samo o trenutnim potrebama poslodavaca, nego i o njihovim predviđanjima kretanja u budućnosti. Ukoliko poslodavac očekuje rast potražnje za njegovim proizvodima (u relativno dužem razdoblju) tada će težiti angažovanju nove radne snage.

         Očekivanja su vezana i uz mogućnost institucionalne intervencije na tržištu rada.

           Preferencije poslodavaca determiniraju relativno značenje drugih faktora (cijene, tehnologije,  itd) u određivanju količine rada koju će oni potraživati. Ovdje se ne radi samo o uticaju na količinu, nego i na vrstu odnosno starosne dobi zaposlenih. Ako poslodavac preferira iskusniju  radnu snagu, logično je da će zapošljavati relativno starije osobe.