UNIVERZITET UZA POSLOVNI INŽENJERING I

MENADŽMENT BANJA LUKA

Diplomski studijski program:

Seminarski rad:

ŽIŠTE RADA

Mentor

: mr. Mare

ihori

BANJA LUKA, novembar, 2023. god. MAJA TADI

SADRŽAJ

PREDGOVOR.......................................................................................

.............

UVOD

……………………………………………………..…………………………………4

1. TRŽIŠTE RADA…………………………………………………….....

1.1.

POTRAŽNJA

RADOM.......................................................................................5

1.1.1

OČEKIVANI NIVO CIJENA

………………………………………….………

1.1.2. STOPA NEZAPOSLENOSTI

……………………………………………………7

1.1.3. OSTALI FAKTORI…………………………

…………………………………….

PONUDA RADA

………………………………………………………………...8

2.1. SPECIFIČNOSTI TRŽIŠTA RADA

FLEKSIBILNOST TRŽIŠTA RADA

…………………………………….11

3.1.

POLITIKA I DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE O FLEKSIBILNOSTI

TRŽIŠTA RADA………………………………………..…………………………11

3.1.1.KONCEPT FLEKSIGURNOSTI

……………………………………………12

4. UTJECAJ MIGRACIJA NA TRŽIŠTE RADA

…………………………13

4.1.UTICAJ MIGRACIJA NA EVROPSKO TRŽIŠTE RADA………………..13

UVOD

Tržište pruža sliku stanja privrede i pokazuje proizvođačima u kojem

pravcu i na koji način treba biti usmjerena njihova inicijativa. U najširem

smislu riječi, podrazumijeva se skup redovnih odnosa ponude i tražnje raznih

vrsta roba, pri čemu se razmjena vrši posredovanjem novca.

Na tržištu rada uspostavljaju se odnosi između ponude i tražnje za radnom

snagom. Tržištem rada upravljaju sile ponude i potražnje. Poslodavci

unajmljuju radnike, a radnici nalaze zaposlenje putem tržišta rada. Kod

potražnje za radom, među brojnim faktorima koji ju određuju, valja izdvojiti

cijenu radne snage tj. nadnica. Ona predstavlja temeljni element koji određuje

količinu potražnje.

Temeljne komponente tržišta rada su potražnja za radom i ponuda rada uz

pojavu specifičnih učesnika. Na takvom tržištu poduzeće je kupac, a radnik je

prodavač svojih vještina i znanja. S obzirom na specifičnosti i karakteristike

koje proizlaze iz tržišta rada u odnosu na klasično tržište proizvoda ono može

biti konkurentno ili nekonkurentno, a s drugim tržištima dijeli karakteristike

kao što su konkurencija ili sukob.

U prvom poglavlju govori se o potražnji za radom i ponudi rada te o

pojavi specifičnih učesnika na tržištu rada.

U drugom poglavlju riječ je o fleksibilnosti tržišta rada te je dato

upoređivanje europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država kako bi se

uvidjele razlike između zemalja koje imaju fleksibilno tržište rada i onih koji

imaju rigidno tržište rada.

U trećem, opširnijem, poglavlju pažnja se pridaje migracijama i

njihovom utjecaju na tržište rada. Jedna od glavnih poteškoća u praćenju,

usporedbi i predviđanjima međunarodnih radnih migracija je raznovrsnost

njezinih oblika te se iz tog razloga koriste brojne teorije. Osim opisivanja

migracijskih teorija, opisuje se utjecaj migracija na europsko tržište rada te

migracijski trendovi prisutni u Bosni I Hercegovini.

Potražnja za radom ne zavisi samo o trenutnim potrebama poslodavaca,

nego i o njihovim predviđanjima kretanja u budućnosti. Ukoliko poslodavac

očekuje rast potražnje za njegovim proizvodima (u relativno dužem razdoblju)

tada će težiti angažovanju nove radne snage.

Očekivanja su vezana i uz mogućnost institucionalne intervencije na

tržištu rada.

Preferencije poslodavaca determiniraju relativno značenje drugih faktora

(cijene, tehnologije, itd) u određivanju količine rada koju će oni potraživati.

Ovdje se ne radi samo o uticaju na količinu, nego i na vrstu odnosno starosne

dobi zaposlenih. Ako poslodavac preferira iskusniju radnu snagu, logično je da

će zapošljavati relativno starije osobe.

1. TRŽIŠTE RADA

Pod tržištem u najširem smislu riječi, podrazumijeva se skup

redovnih odnosa ponude i tražnje raznih vrsta roba, pri čemu se razmjena

vrši posredovanjem novca. Tržište pruža sliku stanja privrede i pokazuje

proizvođačima u kojem pravcu i na koji način treba biti usmjerena njihova

inicijativa. Tržište rada je stalan proces u kojem ljudi izražavaju potrebu da

rade, nude svoju radnu snagu, svoje znanje, stečeno iskustvo, vještine i

sposobnosti. To je pretpostavljena "kvaliteta" radne snage koga poslodavci

kupuju u određenom obimu izraženom u broju radnih sati, odnosno broju

- brojnost stanovništva i

način na koji oni provode svoje vrijeme.

Kod potražnje za radom, među brojnim faktorima koji je određuju,

valja izdvojiti nekoliko ključnih faktora: cijena radne snage tj. nadnica,

temeljni je element koji određuje količinu potražnje. Naravno da će

poslodavac zaposliti više radne snage ako je cijena rada niska, i obrnuto, rast

cijene radne snage rezultirat će smanjenom potražnjom. Nadnice se ugovaraju

na više načina. Ponekad su određene kolektivnim pregovaranjem (collective

bargaining).

Dvije su grupe faktora koje utiču na određivanje nadnica:

Radnici su u pravilu plaćeni iznad svoje uslovne nadnice (reservation wage),

Nadnice zavise I od uslova na tržištu tj. Što je niža stopa nezaposlenosti, vise

su nadnice.

Kolika je pregovaračka moć radnika zavisi od dva faktora. Prvi je

koliko će preduzeće koštati zamjena radnika, ukoliko isti napusti preduzeće.

Drugi je koliko će teško biti radniku pronaći drugi posao, ukoliko napusti

preduzeće. Kolika je pregovaračka moć radnika, zavisi od uslova na tržištu

rada. U uslovima niske stope nezaposlenosti, preduzeća znatno teže pronalaze

odgovarajuće zamjene, u isto vrijeme radnici znatno lakše pronalaze drugi

posao. Radnici su u jačoj pregovaračkoj poziciji I u stanju su dogovoriti vise

nadnice. U uslovima visoke nezaposlenosti, preduzeća lakše pronalaze dobru

zamjenu, dok radnici teže pronalaze drugi posao. Kada se nalaze u slaboj

pregovaračkoj poziciji, radnici nemaju izbora nego prihvatiti niže nadnice.

Određivanje cijene nadnice zavisi od prirode posla I uslova na tržištu

rada.

Preduzeća, kao visokotehnološka , koja smatraju da je za kvalitet posla

neophodan zaposlenikov moral i predanost platit će vise od preduzeća u

sektorima gdje je aktivnost radnika vise rutinska.

Uslovi na tržištu rada će uticati na nadnice. U uslovima niske nezaposlenosti

lako je

Pronaći drugi posao. To znači da prilikom opadanja nezaposlenosti, preduzeća

koja nastoje izbjeći povećano napuštanje radnih mjesta morat će povećati

nadnice kako bi stimulisala radnike na ostanak.

Određivanje nadnice možemo prikazati sledećom jednačinom:

W = P

u,z)

(-,+)

Doc. Dr Ilija D

žombić (odgovorni nastavnik),

Interna skripta studenata II godine PIM

Univerziteta,

Makroekonomija

, 2005.g. (str.120)

Doc. Dr Ilija D

žombić (odgovorni nastavnik),

Interna skripta studenata II godine PIM

Univerziteta,

Makroekonomija

, 2005.g. (str.121)

Tržište rada

Problemi sa sadržajem

Problemi sa kupovinom i pristupom

Tehnički problemi

Kršenje pravila

Ostalo

Više u Pravo

Tumačenje prava

Zaštita prava deteta

Upravni spor