Odlomak

UVOD
Ekonomična proizvodnja mlijeka u krava se između  ostalog zasniva i na njihovoj ishrani sa kvalitetnim kabastim hranivima. Jedan od bitnih faktora koji utiču na stabilnost i produktivnost u stočarskoj proizvodnji upravo je stabilna proizvodnja stočne hrane, tj. pravilno riješena krmna baza. U takvim uslovima gajenja krmnog bilja, proizvodnja mora biti adekvatno zastupljena i prilagoĎena uslovima sredine.

Prevelika ulaganja u proizvodnju krmnog bilja, tj. stočne hrane, mogu uticati na rentabilnost stočarske proizvodnje i s tim u vezi na cijenu stočarskih proizvoda. Upravo iz tog razloga proizvodnja krmnog bilja mora biti prilagođena uslovima sredine, gdje se mora voditi računa o izboru krmnih kultura, načinu gajenja i iskorištavanja. Novija naučna saznanja u proizvodnji kabaste stočne hrane na oranicama daju mogućnost jeftinije i kvalitetnije proizvodnje krmnog bilja. Proizvodnja krmnog bilja najbolje spaja biljnu i stočarsku proizvodnju, te iz tog razloga moţe dati najveći doprinos u proizvodnji zdravstveno ispravne hrane uz ujedno očuvanje prirodne sredine.

Siliranje je rasprostranjen postupak konzerviranja stočne hrane. Krajem 19. vijeka siliranje stočne hrane počelo je u SAD i zamljama zapadne Europe. Nešto kasnije, na bazi stečenih iskustava u pripremanju silaţe, u praksu se uvodi i tehnologija pripreme sjenaţe.Razlog širenja tehnologije siliranje je u činjenici da ovaj  postupak konzerviranja stočne hrane omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje ţivotinje efikasnije koriste i pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga postupak pripreme silaţe i sjenaţe danas je potpuno mehanizovan,
što omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi te je na taj način manje ovisan o vremenskim uvjetima, i angaţiranost ljudske radne snage je svedena na minimum.
Utvrdilo se, da samo sa prelaskom na ovaj način spremanja i skladištenja voluminozne hrane, da se podigla intenzivnost proizvodnje za više od jedne trećine. Znači na istim površinama proizvodi se značajno više bjelančevina i ukupne energije. Ovo je rezultat umanjenih gubitka hranjivih tvari u poreĎenju sa sušenjem sijena na tlu (disimilacija mikroorganizma,
ispiranje oborina, usitnjavanje mašina,..).

Interes u proizvodnji jeste koliko ćemo dobiti mlijeka ili mesa sa jedinice površine, a na to najveći utjecaj ima kvalitet silaže i sjenaže. Razlog širenja tehnologije siliranje je u činjenici da ovaj postupak konzerviranja stočne hrane omogućuje ubiranje biljaka u optimalnoj fazi razvoja, koje ţivotinje efikasnije koriste i pretvaraju u mlijeko i meso. Osim toga korištenje silaţe i sjenaţe u ishrani obezbijeđuje stabilnost sastava obroka, u duţem vremenskom periodu, što doprinosi kvalitetu ishrane, jeftinijoj i većoj proizvodnji mesa i mlijeka. Danas je ovaj proces
pripremanja silaţe i sjenaţe potpuno mehanizovan. Pripremanje silaţe i sjenaţe, kao postupka konzerviranja stočne hrane, danas u svijetu imaju široku primjenu. U našoj zemlji silaţa, a pogotovo sjenaţa, se još uvijek nedovoljno koriste. Osnovni razlozi su usitnjenost parcela za proizvodnju i nedostatak adekvatne mehanizacije. Veći poljoprivredni proizvoĎači, lakše i
brţe shvataju značaj silaţe i sjenaţe zbog čega ih, u većoj mjeri počinju koristiti u ishrani ţivotinja na svojim farmama.

Sijeno sadrţi 85 do 88 % suhe tvari. Sjenaţa sadrţi 45 do 55 % suhe tvari.Silaţa sadrţi 30 do 35 % suhe tvari.

 

Sijeno.

Sijeno nastaje sušenjem zelene voluminozne krme do standardne laţnosti (12-15%), pri kojoj može sačuvati hranjivu vrijednost i kvalitetu kroz dulje vrijeme, do njegove upotrebe. S obzirom na vrstu biljnoga materijala u hranidbi ţivotinja, najčešće se priprema sijeno livadnih trava, sijeno višegodišnjih leguminoza i sijeno DTS-a. Inače, sijeno je moguće spremiti i od strnih ţitarica. Od svih biljnih vrsta od kojih se sijeno sprema, sijeno leguminoza ima prioritet, kako u prinosu po jedinici površine, tako i po hranjivoj vrijednosti istoga.
Treba reći da sušenjem ne nastaju samo promjene u količini vode sušene biljke, već se i značajno mijenja kvaliteta te udio pojedinih hranjivih tvari – nastaju gubici. Od košnje i svih postupaka manipulacije zelenim krmivom do postizanja forme sijena, vaţno je pravilno odrediti vrijeme košnje, vrijeme okretanja, sakupljanja i prešanja, kako bi se sačuvao list – najvrjedniji dio. U potrebi proizvodnje što kvalitetnijega sijena, za ravnomjerniji i brţi način sušenja zelene krme predviđa se koristiti kosilica s gnječilicom, a zbojeve rastresati po cijeloj površini odmah nakon košnje.

Za proizvodnju kvalitetnoga sijena preporučljivo je koristiti kombinirani način; dijelom sušenje na tlu (do vlaţnosti od 40-50%), uz dosušivanje u sjenicima. Hemijski je sastav i hranjiva vrijednost sijena promjenjiva i posebno izraţena kod sijena livadnih trava. Energetska vrijednost sijena leguminoza i sijena livadnih trava uglavnom je slična i iznosi 0,5 HJ/kg (odgovara
potrebi stvaranja 1 kg mlijeka). Bjelančevinasta vrijednost nešto je izraţenija u korist sijena leguminoza (12-16%) od sijena livadnog (7-9%). Nadalje, sijeno je dobar izvor vitamina, naročito provitamina vitamina A, β-karotena te vitamina D, što ovisi o načinu sušenja. Sijeno sušeno umjetnim putem bogato je β-karotenom (70-100 mg/kg), dok sušenjem sijena na tlu sunčeve UVzrake aktiviraju sintezu vitamina D. Suha voluminozna krmiva – sijeno predstavlja osnovnu hranu za preţivače i konje u zimskim mjesecima. Mliječne krave sijeno mogu
konzumirati do 2% svoje tjelesne mase, ali u praktičnim se uvjetima kreće od 4-6 kg/dan, a kod mliječnih koza i ovaca sijeno je uključeno u obrok od 1-2 kg. Na manjim seoskim imanjima sijeno leguminoza još je uvijek često i jedini izvor bjelančevina u obroku. Kvalitetno livadno sijeno vrlo je dobro dijetetsko krmivo, s pozitivnim učinkom na proces probave, i vrlo je pogodno za razvijanje probavne funkcije predţeludaca teladi.

Laksativan učinak pokazuje i kod krava prvih dana nakon telenja. Sijeno je preţivačima neophodno i kao stalan izvor minimalne količine sirove vlaknine, što u kombinaciji duljega ţvakanja (preţivanja) stvara veću količinu poţeljne octene kiseline. Octena kiselina ima, inače, stimulativan učinak na kvalitetu mlijeka, i to u smislu povećavanja masnoće mlijeka.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese