Termodinamika

TLAK
Tlak (stvarni, apsolutni) je također intenzivna veličina stanja. Može se opisati kao sila kojom tekućina djeluje okomito na jediničnu površinu stijenke s kojom je u dodiru. Postoje vjerojatno i bolje definicije, ali već se i na temelju ove vidi da se radi o nekakvoj sili po jedinici površine, dakle, o nečemu što se može mjeriti preko različitih manifestacija ili posljedica te sile.  U SI-sustavu koherentna mjerna jedinica za tlak je:

 1 N/m2  = Pa (paskal),

nazvana po Blaiseu Pascalu. No, ta je jedinica vrlo mala, jer je sastavljena od male sile raspoređene po velikoj površini, tako da već i atmosferski (okolišni) tlak u toj jedinici izražen vrlo velikim brojem (oko 100 000 Pa). Da bi se olakšala komunikacija i izbjegli tako veliki brojevi (a u tehnici se susreću i tlakovi koji su mnogostruko veći od okolišnog), uvedena je i (nekoherentna!) jedinica kao njen (dekadski) višekratnik:

 1 bar = 105 Pa,

koja je približno jednaka okolišnom tlaku. Iako SI-sustav preferira dekadske višekratnike s eksponentom 103, dakle, 103 (kilo-), 106 (mega-), 109 (giga-), uporaba kilopaskala ili
megapaskala se nije udomaćila. Svakako treba PAZITI kod računanja: “bar” je jedinica koja je zgodna za razgovor: zadavanje, očitavanje s instrumenta i slično, ali nije koherentna! Prije računanja treba tlakove izražene u barime pretvoriti u koherentne jedinice – paskale! U starom tehničkom sustavu slično je bila definirana koherentna jedinica za tlak  1 kp/m2 (bez posebnog naziva) kao sila (1 kilopond) po m2 površine. No, kako je 1 kp (= 9,81 N) još uvijek mala sila, i ta je jedinica bila mala, istina, oko 10 puta veća od paskala, tako da je okolišni tlak bio oko 10 000 kp/m2. Igrom slučaja, 1 m2 ima baš 10 000 cm2, pa je zgodno ispalo da 1 kp/cm2 bude baš sličan okolišnom tlaku! Tako je ta jedinica (ni ona nije bila koherentna!) nazvana “tehnička atmosfera” (kratica: “at”):

1 kp/cm2 = 1 at = 10 000 kp/m2