Teorija države

Društvene grupe i organizacija

Svaki čovjek pripada raznim društvenim grupama, zadovoljavajući u svakoj od njih neke svoje interese i ciljeve. (muzička, sportska grupa, politička stranka, itd.) Društvene grupe se mogu dijeliti prema ciljevima, veličini, trajnosti, ravnopravnosti. Važno je razlikovanje društvenih grupa na organizirane i neorganizirane. Organizacija je skup ljudi koji imaju zajedničke ciljeve i međusobno dijele poslove, uspostavljaju hijerarhiju i koriste određena sredstva radi ostvarenja tih ciljeva, a sve je to određeno pravilima.

 
Moć, prisila, vlast i hijerarhija

Nije moguće shvatiti organizaciju, pa ni državu ako ne znamo neke odnose koji djeluju u većini društvenih grupa. To su: odnosi moći, prisile, vlasti i hijerarhije. Moć je sposobnost jedne osobe ili grupe, da navedu druge osobe da se ponašaju onako kako se one nebi ponašale po vlastitoj volji. Tri su osnovna izvora društvene moći: fizička snaga, ekonomsko bogatstvo i duhovne sposobnosti. S obzirom na te izvore, razlikujemo: fizičku, ekonomsku i duhovnu moć pojedinaca i društvenih drupa. Prisila je primjena moći jednog subjekta prema drugome. Prisila je stvarno navođenje ponašanja drugog subjekta protiv njegove volje na taj način što se primjenjuje ili predočava neko zlo. Ovisno o vrsti, razlikuju se: fizička, ekonomska i duhovna prisila.

Vlast je prisila koja je ili legitimna ili barem formalno zasnovana na običajnim i pravnim normama, tj. koja je po mišljenju nekih ljudi opravdana ili se barem poziva na običaj i pravo.
Najčešči idejni temelj vlasti je legitimnost. To je uvjerenje jednog kruga ljudi da je nečija prisila opravdana zato jer se temelji na nekim vrijednostima. Razlikujemo 3 tipa legitimnosti: tradicionalna, karizmatska (posebna, nadduhovne sposobnosti), i racionalno-pravna legitimnost. Ovo treba dopuniti sa četvrtim tipom ideološka legitimnost (utemeljenje vlasti na uvjerenju ljudi u vrijednost jednopartijske ideologije).