„ALFA“ UNIVERZITET
Fakultet za trgovinu i bankarstvo
Beograd
DIPLOMSKI RAD
TEMA
:
OBVEZNICE
Profesor: Kandidat:
Dr Nada Vignjević-Đorđević Damir
Milosavljević
Br. indeksa: 304/04
Obveznice
Diplomski rad
Beograd, septembar 2009. godine
Sadržaj
Uvod
1.
1. Osnovna svojstva obveznica
2.
1.1. Prinos obveznice
3.
1.2. Rizici ulaganja u obveznice
1.3. Rejting obveznica
2. Vrste obveznica
2.1. Državne obveznice
2.2.1. Klasifikacija državnih obveznica
2.2. Municipalne obveznice
2.3. Korporativne obveznice (Obveznice preduzeća)
2.3.1. Primarna emisija korporativnih obveznica
2.3.2. Sekundarna tržišta kapitala
2.3.3. Vrste korporativnih obveznica
3. Inovacije na tržištu obveznica
4. Cene obveznica
4.1. Procena cena obveznica na bazi prinosa
4.2. Kamatna stopa – cena vremena i rizika
4.3. Mere cenovne nestabilnosti obveznica
5. Tržište obveznica Republike Srbije
2
3
5
6
8
1
0
1
2
1
3
1
4
1
6
1
7
1
9
1
Obveznice
Diplomski rad
Uvod
Finansijski sistem je sastavni deo privrednog sistema svake tržišne
ekonomije koji svojim elementima omogućava nesmetan tok finansijskih
sredstava od subjekata koji imaju višak novčanih sredstava (štediša) ka
subjektima koji imaju manjak sredstva (investitorima). U direktnom
finansiranju investicione jedinice pozajmljuju novčana sredstva direktno od
štednih jedinica tako što im na finansijskom tržištu prodaju hartije od
vrednosti. U indirektnom finansiranju finansijski posrednici se nalaze između
kreditora i dužnika.
U domaćoj praksi uglavnom je zastupljeno indirektno finansiranje
posredstvom banaka, pošto je finansijsko tržište nedovoljno razvijeno.
Nerazvijeno domaće tržište je posledica nedostatka adekvatne zakonske
regulative, nedovoljnog nivoa obaveštenosti o značaju hartija od vrednosti,
nedostatka znanja iz ove oblasti, česti ratovi, politička i ekonomska
nestabilnost, izolacija itd. Trenutna Svetska kriza negativno utiče na poverenje
ulagača, a time i na razvoj tržišta. Važnu ulogu u razvoju tržišta, u ovakvom
okruženju, bi trebale da imaju niskorizične hartije, kao što su obveznice, kako
bi se privukli investitori da na duži rok slobodna novčana sredstva, umesto u
banke, ulažu na tržištu kapitala. To je razlog zašto treba posvetiti veću pažnju
obveznicama kao dužničkom instrumentu tržišta kapitala.
3
Obveznice
Diplomski rad
1. Osnovna svojstva obveznica
Obveznica je dugoročni finansijski instrument kojim se njen emitent kao
dužnik (zajmoprimac) obavezuje da vrati investitoru (zajmodavcu), u roku
dospeća, pozajmljeni novac sa pripadajućom kamatom. Dakle, obveznica je
hartija od vrednosti kojom se stvara dug na strani emitenta, jer se njenim
emitovanjem pozajmljuje tuđi novac.
Obveznice su prenosivi elektronski dokumenti. Ranije su obveznice bile
u materija-lnom obliku, odnosno u obliku pisanih dokumenata. Danas se
obveznice javljaju u obliku elektronskih zapisa koji se vode u Centralnom
registru hartija od vrednosti. Izdavanje i prenos obveznica vrši se putem upisa
u elektronski sistem Centralnog registra hartija od vrednosti. Obveznica u
formalnom smislu mora sadržati najmanje dva elementa: fiksan datum kada
se pozajmljena suma mora vratiti (rok dospeća) i ugovoreni iznos kamate
1
.
Obveznica se sastoji iz plašta i kamatnih kupona. Plašt sadrži sledeće
elemente
2
: oznaku da je obveznica i vrstu, naziv i sedište emitenta, oznaku da
li glase na ime ili donosioca, denominaciju (nominalnu vrednost), naziv
garanta (ukoliko su garantovane), visinu kamatne stope, procenat učešća u
dobiti (ukoliko je to predviđeno), mesto i datum emisije, oznaku serije i
kontrolni broj, faksimil potpisa i pečat, oznaku rokova plaćanja kamate i
glavnice. Kamatni kupon obveznice sadrži: oznaku serije i broj kupona, visinu
kamate, datum dospeća, mesto, način plaćanja kamate i faksimil potpisa i
pečata. U formalnom smislu obveznica sadrzi tri bitna elementa
3
:
fiksiran datum kada se pozajmljena suma mora vratiti – rok dospeća
1
Vignjević Đorđević N.,
Berzansko poslovanje za menadžere
, Europress, Beograd, 2004.
2
Rodić J., Filipović M.,
Poslovne finansije
, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2008.
4
Obveznice
Diplomski rad
Izdavalac obveznice može izvršiti obavezu i pre ugovorenih rokova, ako je
to predviđe-no odlukom o izdavanju. Nakon izdavanja, a pre dospeća,
obveznice se mogu kotirati na berzi. Vlasnik obveznice ne može pre roka
dospeća tražiti ispunjenje obaveze od izdavaoca, ali može, ako se ukaže
potreba, zameniti obveznicu za gotov novac, posredstvom berze.
Obveznice mogu izdavati: preduzeća, banke i druge finansijske
organizacije, osiguravajuća društva, država i druga pravna lica. Štampa
objavljuje listu cena i kamatne stope nekih najvažnijih obveznica.
Najvažnije tri karakreristike obveznica su:
Prva karakteristika je trajanje obveznice, pod čim podrazumevamo period
vremena do njenog dospeća. Neke obveznice su kratkoročne, šro znači da
dospevaju na naplatu u periodu do jedne godine. Postoje i dugoročne
obveznice, kojima se novac pozajmljuje na period duži od jedne godine.
Britanska vlada koristi obveznicu koja nikada ne dospeva, tzv. večna
obveznica, na koju plaća kamatu zauvek, ali se kupcu obveznice glavnica
nikada ne vraća. Kamatna stopa na obveznice zavisi, delom, od njenog
trajanja. Dugoročne obveznice rizičnije su nego kratkoročne zato što držaoci
dugoročnih obveznica čekaju duže vreme na povraćaj glavnice. Ako je držaocu
dugoročne obveznice potreban novac pre roka dospeća on nema drugi izbor
nego da proda obveznicu nekom drugom licu, možda po sniženoj ceni. Kao
kompenzacija za pozajmljivanje na dugi rok, dugoročne obveznice obično
imaju više kamatne stope nego kratkoročne obveznice.
Druga važna karakteristika obveznica je kreditni rizik, odnosno
mogućnost da emitent obveznice ne plati deo kamate ili glavnicu duga. Kada
kupci obaveznica procene da je verovatnoća za neizvršavanje obaveza velika,
oni očekuju više kamatne stope kao kompenza-ciju za prihvatanje ovakvog
rizika. Pošto država obično izvršava svoje obaveze, državne obveznice nose
mali kreditni rizik i zato se na njih plaća niža kamata. Suprotno tome,
poslovanje nekih preduzeća je nesigurno i na njihove obveznice se plaćaju
visoke kamate kao kompenzacija za rizik pozajmljivanja ovakvim
preduzećima.U razvijenim privredama mnoge agencije procenjuju kreditni
rizik različitih obveznica i na osnovu tih procena investitori donose odluku o
kupovini obveznica.
Treća karakteristika je poreski tretman obveznice, odnosno način na koji
poreski propisi tretiraju zarađenu kamatu. Kamata na većinu obveznica jeste
oporezivi prihod, tako da vlasnik obveznice treba da plati porez na ostvarenu
kamatu. Neke obveznice, naručito državne, mogu biti oslobođene obaveze
plaćanja poreza na kamate. To je još jedan razlog zašto državne obveznice
nose niže kamatne stope nego korporativne obveznice.
6
