Gastrointenstinalni trakt
I.
Gastrointestalni trakt (GIT) - PRVO PREDAVANJE
Osnovna funkcija GITa, (digestivnog) sistema je degradacija unete hrane i snadbevanja
organizma vodom, hranjivim materijama sa elektrolitima neophodnim za život. Da bi hrana
mogla da se koristi u organizmu, mora da se unese, svari i apsorbuje. Ova tri procesa
zahtevaju koordinaciju pokreta u gastrointestinalnom traktu (GIT) i sekreciju u pojedinim
negovim delovima.
INGESTIJA
-unošenje hrane u usnu duplju, žvakanje i gutanje
DIGESTIJA
- podrazumeva dalje usmeravanje hrane i degradaciju makromolekula uz pomoć
enzima do jedinjenja male molekulske mase koja mogu da se transportuju u krv. Ugljeni hidrati
se razlažu do monosaharida, proteini do aminokiselina, a masti do monoglicerida i slobodnih
masnih kiselina.
APSORPCIJA
- transport svarenih hranljivih materija iz lumena GIT u krv ili limfu.
● Apsorbuje se 92%- 98% hrane koja je varena. Ne postoje enzimi za varenje ćelijsog
zida biljaka pa namirnice koje ih ne sadrže se ne vare.
Uloge digestivnog sistema se ostvaruju zahvaljujući njegovoj motornoj i sekretnoj aktivnosti.
Za motolitet GIT odgovorni su glatki i poprecnoprugasti mišići. Sekretornu ulogu, u smislu
digestivnih sokova, vrše egzokrine žlezde.
GITU PRIPADAJU
: USNA DUPLJA, ŽDRELO, JEDNJAK, ŽELUDAC, TANKO CREVO
DEBELO CREVO, JETRA I PANKREAS (gušterača) pridodati su duodenumu, početnom delu
tankog creva. Ima funkciju primanja hrane.
USNA DUPLLJA
U usnij duplji se nalaze pomoćni organi za varenje: zubi, jezik, pljuvačne žlezde.
● Ona je zubnim lukovima podeljena na 2 dela: predvojrje (
vestibulum oris
) i na usnu
duplju u užem smislu (
cavum oris proprium
). Epitel sluzokože usne duplje pored
zaštitne uloge ima i resorptivnu moć. Njegova resorptivna moć se koristi za davanje
nekih lekova, naročito onih čije bi dejstvo pri prolazu kroz probavni kanal u jetru bilo
uništeno.
Žvakanje
Žvakanjem se hrana u usnoj duplji sitni i melje. Žvakanje se sastoji u kombinovanom
delovanju poprecno prugastih mišića vilice, obraza i jezika.Ono je najvećim delom refleksna
radnja koordinisana signalima iz centra u produženoj moždini. Pokreti žvakanja traju sve dok
se ne formira kompaktan zalogaj (bolus) koji može da se proguta. Žvakanje ima nekoliko
uloga: Usitnjavanje hrane i olakšavanje gutanja Mešanje hrane sa pljuvačkom, čime započinje
varenje skroba, a pljuvačka deluje i lubrikantno. Dovodjenje hrane u kontakt sa receptorima za
ukus i miris.
ZUBI
Organska materija dentin. Spolja su pokriveni slojem tvrde gleđi. Unurašnjost zuba je
ispunjena zubnom pulpom(vezivno tkivo) u kojoj se nalaze krvni sudovi( ishranjuju zub) i nervi.
Koren zuba je pokriven slojem cementa(koštano tkivo). Kod čoveka zubi izbijaju dva puta u
toku života. Najpre se javljaju 20 mlečnih zuba, a zatim izbijaju 32 stalna zuba.
JEZIK
Pljosnati sluzokožno-mišićni organ, koji je veoma pokretljiv i lako menja svoj oblik. On pomaže
pri govoru, žvakanju i gutanju. Kod čoveka, jezik svojim povlačenjem u nazad, stvara vakum u
usnoj duplji i omogućava sisanje i pijenje tečnosti. Pored toga, u sluzokoži njegove gornje
strane smeštena su gustativna telašca, receptori čula ukusa. Na jeziku se razlikuju koren, telo i
vrh.
PLJUVAČKA (saliva)
Sekret pluvačnih žlezda,pljuvačka koji se sastoji od sluzi i serozne tečnosti, kvasi i
razmekšava zalogaj i štiti sluzokožu od mehaničkog dejstva hrane. Razvijene su:
podjezične,podvilične, zaušne
. Njihov sekret sadrži enzim
ptijalin
koji vari ugljene hidrate.
Pljuvačka se sastoji iz 99% vode + mukus (sluz) + amilaza (enzim). Amilaza započinje
razlaganje skroba.
1. parotidna žlezda; 2. submadibularna; 3. sublingvalna
Gutanjem
se sažvakan i pljuvačkom natopljen zalogaj hrane brzo sprovodi iz usne duplje kroz
ždrelo u jednjak i želudac. Gutanje može da se izazove voljno, međutim kada se hrana nađe u
blizini ždrela, nastaje refleksni odgovor koji ne može da se kontroliše. Hrana se kroz jednjak
potiskuje peristaltičkim
pokretima čija je snaga srazmerna veličini zalogaja. Hrana kroz jednjak putuje oko 10 sekundi,
a tečnost znatno brže. Refleks gutanja je složeni refleks koji započinje stimulacijom
mehanoreceptora usne duplje i ždrela pritisnutom hranom.Centar se nalazi u produženoj
moždini.
● Gutanje omoućuje kontrakcija složenog sistema, u čiji sastav ulaze mišići ždrela,
nepca, jezika, i poda usne duplje. Prilikom gutanja ov mišići vrše određenim redom
pokrete jezika, nepca, grkljana i ždrela.
ŽDRELO
Usna duplja se nastavlja u ždrelo koje prelazi u jednjak. Preko pukotinastog otvora je u vezi sa
dušnikom. Preko Eustahijeve tube sa srednjim uhom. I preko unutrašnjihnisnih otvora sa
nosnom dupljom.
● Pruža se ispred kičmenog stuba od baze lobanje do 6. vratnog pršljena i nastavlja se
jednjakom. Zid ždrela se sastoji iz 3 osnovna omotača- sluzokožnog, išićng i vezivnog.
Mišićni omotač (tunica muscularis), koji se sastoji od poprečno-prugastog mišićnog
tkiva, od posebnog je značaja jer svojom kontrakcijom zajedno sa drugim mišićima
omoućuje gutanje.
JEDNJAK
Jednjak je mišićno- sluzokožni kanal, kojim zalogaj silazi od ždrela do želudca. Sluzokoža
jednjaka ima pločasto slojevit epitel, limfne čvoriće, i mukozne žlezde, koji svojim sekretom
olakšavaju kliženje zalogaja. Tokom gutanja, disanje se na kratko inhibirano, a ulaz u grkljan
zatvoren, da bi se sprečio prelazak hrane u dušnik.
● Nalazi se ispred kičmenog stuba, od 6. vratnog do 10 ili 11. grudnog pršljena. Kalibar
jednjaka nije svuda isti i jednak, već postoje suženja i proširenja u visini kojih zalogaju
klize brže ili sporje. Na jednjaku postoje 3 suženja. Proširenja jednjaka, gornje i donje
su odvojena aortnim suženjem. Sluzokoža jednjaka ima pločasto slojevit epitel, limfne
čvoriće i mukozne žlezde koji svoim sekretom olkšavaju kliženje zalogaja. Oba sloja

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti