1

PORESKI MENADŽMENT I 

PORESKI KONSALTING

doc. dr Radenka Grgi

ć

Svakoj državi treba novac za finansiranje funkcija koje obavlja. Bez poreza iz 
kojih država finansira svoje aktivnosti ona jednostavno ne bi mogla postojati. 
Moderne države iz poreskih prihoda finansiraju (ne ovim redoslijedom 
prioriteta) školstvo, zdravstvo, ekonomsku infrastrukturu, sudstvo, policiju,
odbranu zemlje itd. Oporezivanje fizi

č

kih i pravnih lica najvažniji je izvor 

prihoda današnjih država. U strukturi prihoda moderne države, porezi 

č

ine 

90%. 

U moderno doba država je dominantan vid organizacije nekog društva. Pošto 
država ne može postojati bez prihoda koje ostvaruje oporezivanjem, iz toga 
proizlazi da moderno društvo ne može egzistirati bez poreza. U tom svjetlu 
treba posmatrati zna

č

aj izu

č

avanja poreske teorije i prakse. 

Porezi, me

đ

utim, nisu samo instrument za obezbje

đ

enje prihoda države. 

Porezi su veoma važan instrument upravljanja ekonomijom i instrument 
obezbje

đ

enja društvene pravde. Na primjer, promjenom poreskih stopa i 

promjenom objekata oporezivanja država može uticati na balans ponude i 
potražnje i time uticati na tokove investiranja i privrednih aktivnosti. Socijalna 
pravda se može ostvarivati oporezivanjem bogatih pripadnika društva i 
trošenjem tog dijela poreza na pomo

ć

siromašnim. 

U modernim državama poreski prihodi predstavljaju 30% do 50% društvenog 
proizvoda, dakle poreski menadžment je, na makro nivou, vještina upravljanja 
ogromnim finansijskim sredstvima. Na mikro nivou, poreski menadžment je 
vještina upravljanja efikasnoš

ć

u privrednih subjekata. 

2

SADRŽAJ PREDAVANJA

z

TEORIJA POREZA

z

POREZI U SISTEMU JAVNIH FINANSIJA

z

PORESKI SISTEM EU

z

PORESKI SISTEM BiH

z

POREZI U REPUBLICI SRPSKOJ 

z

PORESKA ADMINISTRACIJA - UIO

z

PORESKA EVAZIJA

TEORIJA POREZA: 

Definicije, pojmovi, poreska terminologija. Porezi u istoriji ljudske civilizacije, 

evolucija poreza i dažbina. Teorije opravdanja poreza, teorija sile, teorija ekvivalencije, teorija žrtve, 
teorija suvereniteta.  Principi oporezivanja, princip izdašnosti, princip elasti

č

nosti. Elementi poreza. 

Derivativnost poreza. Prisilnost poreza. Nepovratnost poreza. Poreski principi. Izbjegavanje 
dvostrukog oporezivanja.

POREZI U SISTEMU JAVNIH FINANSIJA: 

Pojam, funkcije javnih finansija. Karakteristike finansijske 

privrede. Institucije javnih finansija. Pojam, karakteristike i vrste javnih prihoda. Klasifikacija poreza. 
Pojam i vrste poreskopravnog odnosa. Stranke u poreskopravnom odnosu. Poreskopravna 
sposobnost. Pojam dvostrukog oporezivanja. Metode za spre

č

avanje dvostrukog oporezivanja. 

Dohodak kao predmet oporezivanja. Porez na dohodak fizi

č

kih lica. Porezi na prihode. Porez na dobit 

korporacija. Imovina kao predmet oporezivanja. Vrste poreza na imovinu. Porezi na potrošnju. Porezi 
na promet. Porez na dodatu vrijednost. Akcize. Carine i druge uvozne dažbine.Takse. Naknada.

PORESKI SISTEM EVROPSKE UNIJE: 

Istorijat nastanka Evropske Unije. Države 

č

lanice, institucije 

EU, poreska regulativa. Politika poreske harmonizacije, prednosti i nedostaci. Poreska optere

ć

enja u 

državama 

č

lanicama u odnosu na BDP. Struktura poreskog optere

ć

enja po vrsti, direktni porezi, 

indirektni porezi, socijalna davanja. Poreske stope u državama EU, PDV, li

č

ni prihodi, porez na dobit. 

Poreski sistemi Austrije i 

Č

eške Republike. Trendovi oporezivanja u EU.

PORESKI SISTEM BIH: 

Raspodjela poreskih nadležnosti u Bosni i Herzegovini. Zakonodavna 

nadležnost. Zakonodavna nadležnost zajedni

č

kih institucija. Zakonska regulativa iz poreskih 

nadležnosti entiteta. Harmonizacija poreskih zakona u BiH.

POREZI U REPUBLICI SRPSKOJ:

Direktni porezi u RS. Porez na dohodak. Porez na dobit. Porez na 

imovinu. Porez na igre na sre

ć

u i zabavne igre. Posebne republi

č

ke takse. Poreska uprava Republike 

Srpske. Fiskalizacija u Republici Srpskoj. 

PORESKA ADMINISTRACIJA - UIO: 

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) - organizaciona 

struktura. Šta je PDV. Ko su obveznici PDV. Obra

č

unavanje PDV. Faktura u sistemu PDV (redovna 

faktura, avansna faktura, interna faktura, blagajni

č

ki ra

č

un, potvrda o prijemu, knjižna obavijest). 

Poreska evidencija u sistemu PDV. KIF. KUF. PDV prijave. Nastanak poreske obaveze. Poreska 
osnovica. Popusti u sistemu PDV. Ra

č

unovodstvo PDV. 

PORESKA EVAZIJA: 

Pojam i vrste izbjegavanja pla

ć

anja poreza. Mjere protiv izbjegavanja pla

ć

anja 

poreza. Siva ekonomija. Poreski raj. Poreski prekršaji. Poreske utaje. Krivi

č

na djela u vezi sa 

izbjegavanjem pla

ć

anja poreza.

background image

4

Albert Ajnštajn o porezu:

z

“Svaki odlazak u operu podsjeti me 
na moju poresku prijavu. Napisana je 
jezikom kojeg ne razumijem i kao i 
opera završava tragi

č

no.”

Veliki Albert Ajnštajn dao je ovu definiciju kakvu bi mogao dati svaki gra

đ

anin 

na ovoj planeti. Poreske stvari i poreski poslovi su jednostavni za one koji ih 
razumiju, a 

č

ine se komplikovani i nerazumljivi za ve

ć

inu ljudi. Svrha ovih 

predavanja je u

č

initi poreske poslove jednostavnim, kakvi oni u stvari jesu.

Francuski državnik Jean-Bapiste Colbert jednom je izjavio: “Umjetnost 
oporezivanja je umjetnost 

č

erupanja guske tako da se od nje dobije 

maksimalna koli

č

ina perja uz što manje gaktanja.”

Imaju

ć

i u vidu tu izjavu lako je razumjeti Ajnštajna, koji je svoju definiicju dao 

ne sa pozicije velikog nau

č

nika, ve

ć

sa pozicije – guske.

Za

č

etnik moderne teorije poreza je Adam Smith koji je 1779. godine definisao 

nekoliko poreskih principa:

•Svaki gra

đ

anin dužan je državi pla

ć

ati porez i to prema svojim ekonomskim 

mogu

ć

nostima.

•Obaveza pla

ć

anja poreza treba biti regulisana zakonom, porez ne smije biti 

proizvoljan. 

•Porez se napla

ć

uje onda kada je to za poreskog obveznika najpovoljnije.

•Troškovi ubiranja poreza trebaju biti što niži kako bi teret poreskim 
obveznicima bio što podnošljiviji, a prihod države što ve

ć

i.

5

Definicija poreza

"Porez predstavlja instrument javnih 
prihoda kojim država, uklju

č

uju

ć

i i niže 

oblike politi

č

ko-teritorijalne 

organizovanosti, od subjekata pod njenom 
poreskom vlaš

ć

u prinudno uzima nov

č

ana 

sredstva, bez neposredne protivusluge, u 
svrhu pokrivanja svojih finansijskih potreba 
i postizanja drugih, prvenstveno 
ekonomskih i socijalnih ciljeva."

Svaki univerzitetski udžbenik koji se bavi naukom o porezima pokušavaju da 
definišu pojam poreza. Definicije se razlikuju po tome što se u nekim akcenat 
stavlja na ekonomsku, a u nekim na pravnu stranu ove pojave; u jednim se 
spominju izvori iz kojih se porezi pla

ć

aju, dok se u drugim insistira na svrsi koja 

se ostvaruje oporezivanjem. Rijetki su finansijski pisci koji su odoljeli iskušenju 
da budu originalni u definisanju poreza, a ustvari ve

ć

ih dilema pri odre

đ

ivanju 

pojma poreza nema, pa mi se ne 

č

ini uputnim zamarati vas navo

đ

enjem 

brojnih definicija. I zakonodavstvo i doktrina uglavnom su saglasni da: 

Porez 

predstavlja instrument javnih prihoda...

Pored funkcije javnog prihoda porez ima, ili može da ima funkciju instrumenta 
regulative ekonomskih tokova. Naime, porez može biti efikasan instument 
upravljanja potrošnjom stanovništva, usmjeravanja investicija i uspostavljanja 
ravnoteže izme

đ

u tržišne ponude i potražnje. Na primjer, u svrhu privla

č

enja 

inostranog investicionog kapitala mnoge države u tranziciji osloba

đ

aju strane 

investitore od pla

ć

anja poreza na dobit na period od pet godina ili duži. U 

pravilu, države ne oporezuju robe koje se izvoze i time stimulišu svoje 
proizvo

đ

a

č

e na prodaju robe u inostranstvo, a sa druge strane oporezuju robe 

koje se uvoze. Efekat takve poreske politike je poboljšanje platnog bilansa u 
robnoj razmjeni sa inostranstvom ili, drugim rije

č

ima, ve

ć

a pokrivenost uvoza 

izvozom. 

U našoj terminologiji treba razlikovati pojam “porez” od pojma “taksa”, iako oba 
davanja predstavljaju javni prihod. Za porez je karakteristi

č

no da platilac 

poreske obaveze za pla

ć

eni iznos ne dobija od države neposrednu 

protivuslugu, dok platilac takse tu taksu pla

ć

a da bi pokrio troškove koje 

država ima da bi pružila sasvim konkretnu uslugu. Primjer takvih pla

ć

anja su 

takse za dobijanje raznih uvjerenja iz evidencija koje vode državni organi 
(mati

č

ne knjige, zemljišne knjige itd.) ili takse za dobijanje li

č

nih isprava.

background image

7

Pojam poreza (1)

Karakteristike poreza:

1.

Derivativnost poreza

;

2.

Prisilnost (prinudnost) poreza;

3.

Porezima se finansiraju javni rashodi;

4.

Odsustvo neposredne protivusluge odnosno 
protivnaknade;

5.

Porez je nov

č

ano davanje;

6.

Ostale karakteristike poreza: nepovratnost,

teritorijalnost, nedestiniranost i dr.

Derivativnost poreza

. Porezi su instrument preraspodjele (kroz mehanizam

sekundarne

raspodjele,

odnosno

preraspodjele

društvenog

proizvoda) 

dohotka, odnosno imovine. Tim instrumentom država od fizi

č

kih i pravnih lica, 

nad kojima ima suverenitet, oduzima bilo: (a) dio novostvorene vrijednosti 
(nacionalnog dohotka) u godini u kojoj se obavlja oporezivanje, bilo (b) dio 
akumulisanog nacionalnog dohotka iz prethodnih godina (imovine), i tako 
prikupljena sredstva koristi za finansiranje javnih rashoda. Poreski prihodi su, 
dakle, derivativni (izvedeni) prihodi države i nisu rezultat njene ekonomske
aktivnosti.
Nasuprot porezima kao derivativnim prihodima, sredstva koja država ostvaruje
nastupaju

ć

i na tržištu kao i drugi ekonomski subjekti, prodaju

ć

i svoje proizvode

ili usluge, ne predstavljaju derivativne ve

ć

originarne (izvorne) javne prihode.

Želiš da pročitaš svih 293 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti