Održivi razvoj
I kolokvijum
Održivi razvoj
IV semestar 2017
1
I KOLOKVIJUM
Održivi razvoj
1. Neo-klasična teorija rasta i pantehnološki optimizam.
Neo-klasična teorija rasta, nastala u 20. veku, potpuno negira bilo kakvu potrebu za stacionarnim
stanjem, a pitanje iscrpljivanja prirodnih resursa gubi značaj. Naučno-tehnički progres postaje osnovni
faktor razvoja privrede i društva, te mu pripada centralno mesto i u teoriji. Višedecenijski period
stabilnog rasta svetske privrede, nastupio posle II svetskog rata, nazvan dobom pantehnološkog
optimizma, podržao je verovanje u neograničene mogućnosti naučno-tehničkog progresa. Nesumnjivi
znaci kraja ere pantehnološkog optimizma nastupili su u vidu tzv. naftnih šokova, praćenih rastom
svetskih cena niza sirovina i energetskih inputa.
2. Međunarodni paneli o klimatskim promjenama, konferencije o životnoj sredini i
razvoju, Svjetski samit o OR.
Uočavajući opasnost od potencijalnih promjena klime, Svijetska meteorološka
organizacija i Program UN za životnu sredinu su 1988. ustanovili Međudržavni panel o
klimatskim promenama, koji ima za cilj da sakupi sve relevantne naučne, tehničke i
društveno-ekonomske informacije vezane za promenu klime, osobito antropogene
faktore promena.
Brojne aktivnosti državnih i nevladinih organizacija širom sveta, dovele su 1992. do
održavanja Konferencije UN o životnoj sredini i razvoju, UNCED u Rio de Janeiru. Na ovoj
konferenciji usvojeni su bitni dokumenti: Okvirna konvencija UN o klimatskim
promjenama i Konvencija o biološkom diverzitetu.
U avgustu 2002. godine održan je Svijetski samit o održivom razvoju u Johanesburgu. Na
ovom samitu države učesnice su se saglasile da u što kraćem vremenskom roku pristupe
izradi i usvajanju nacionalnih strategija održivog razvoja.
3. Tri osnovne grupe razloga za postizanje OR, nešto bliže o prvoj.
Pod pojmom održivog razvoja podrazumeva se jednistvo u realizaciji tri grupe ciljeva:
Postizanja održivosti u ekonomskom smislu, tj ostvarenja kontinuiranog privrednog
rasta, bez inflacije i povećanja spoljne zaduženosti;
Postizanja održivosti na socijalnom planu, kroz eliminaciju siromaštva i svih vidova
socijalne patologije;
Postizanja održivosti na ekološkom planu, u korišćenju prirodnih resursa i životne
sredine.
4. Druga i treća grupa razloga za postizanje OR.
Druga grupa razloga za održivi razvoj je ekološko-etičke prirode. Naime, ako priroda predstavlja vrednost
samu po sebi, tj. ako očuvanje biodiverziteta, ili zalihe prirodnih resusa ima opravdanje u stavu da je
čovek samo deo prirode, te da nema prava da je nepovratno menja, onda je svaki vid ekonomske
I kolokvijum
Održivi razvoj
IV semestar 2017
2
aktivnosti kojim se narušava diverzitet živog sveta, ili bogatstvo resursa, neprihvatljiv.
Kao treći,
mogući, razlog za opravdanje koncepta održivosti, može se navesti ekonomski argumenat da je održivi
razvoj dugoročno efikasniji. Drugim rečima, nepoštovanje koncepta održivosti, vodi ka neefikasnom
privrednom razvoju, u smislu sve većeg rasipanja resursa i energije, tj. tendencije dugoročnog
pogoršanja odnosa inputa-outputa u globalnim razmerama.
5. Prvi i Drugi zakon Termodinamike i OR.
Prvi zakon termodinamike kaže da ukupna količina materije i energije u zatvorenom sistemu ostaje ista,
ima direktne posledice na pojavu rezidualnih tokova ekonomske aktivnosti, tj. nastanak
zagađenja.Zagađivanje nije posledica sebičnog, lakomislenog, ili kratkovidog ponašanja ljudi, već
neminovni pratilac ekonomske aktivnosti. Pred čovečanstvo se jedino može postaviti imperativ da
tempo zagađivanja sredine bude optimalan, tj. usklađen sa mogućnošću obnavljanja ravnoteže u prirodi
i sa principom ekonomske efikasnosti.
Drugi zakon termodinamike govori da u izolovanim sistemima iznos korisne energije i materije opada
tokom vremena. Ovaj zakon, poznat kao zakon entropije, ima dalekosežan značaj. Sam pojam entropije
odnosi se na nivo organizacije materije i energije. Što je organizacija materije i energije viša, to im je
korisnost veća, tj. entropija je niža. Važi i suprotno; što je nivo organizacije niži, tj. što je entropija viša,
korisnost je niža. Da bi materija i energija bila biološki i ekonomski korisna, mora biti organizovana u
visoko strukturisanim oblicima. Sam zakon govori da u izolovanim sistemima, entropija tokom vremena
raste, tj. da nivo organizacije opada. Drugi zakon termodinamike postavlja neprobojne granice
kontinuiranom samoobnavljanju prirode, tj. obnavljajnu ekoloških sistema. Otuda proističu granice
održivog rasta kako prirode, tako i ljudskog društva.
6. Prva i druga grupa definicija u značenju OR.
U prvu grupu spadaju definicije koje kažu da se održivim smatra stanje u kome bilo korisnost, bilo nivo
potrošnje, tokom vremena, ne opada. Robert Solow je prvi istakao zahtev za međugeneracijskom
ravnopravnošću u uživanju prirodnih dobara, u skladu sa Rawlsovom teorijom moralne pravde.
Solow
postavlja zahtev da svaka generacija ljudi mora imati podjednako pravo na ubiranje koristi od prirode, tj.
životne sredine, te da samo obrazac privrednog razvoja koji to omogućava u toku neograničenog perioda
vremena se može smatrati održivim.
Po drugoj grupi definicija, održivim se smatra stanje u kom se resursi koriste tako da buduće proizvodne
mogućnosti čovečanstva ostanu očuvane. To znači da privredni razvoj ima šanse da bude održiv, uprkos
u prošlosti utrošenim nereproduktivnim resursima, ukoliko smanjene zalihe resursa budu nadoknađene
povećanom količinom i kvalitetom fizičkog kapitala, kao i nagomilanim intelektualnim kapitalom.
7. Treći i četvrti koncept definicija u značenju OR.
Treći koncept definisanja, održivim smatra ono stanje pri kom zaliha prirodnog kapitala ne opada u
vremenu. Šta više, kako se zalihe prirodnih resursa troše, mogućnosti supstitucije će postajati sve manje.
Otuda proističe striktan zahtev za razvojem koji ne umanjuje zalihe pojedinih prirodnih resursa.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti