Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka

Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka

Kolegij Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka predaje se na doktorskom studiju «Arhitektura» Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Skriptu kolegija recenzirali su akademik prof. dr. sc. Velimir Neidhardt i prof. dr. sc. Lenko Pleština, dekan,a odobrilo ju je Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 22. oţujka 2011. godine. Kolegij Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka integriran je unutar modula Arhitektonsko istraživanje suvremenosti, voditelja prof. dr. sc. Velimira Neidhardta, te se predaje u drugom semestru doktorskog studija AF-a “Arhitektura” od akademske godine 2007. /2008.

A.) Opći fenomeni suvremene arhitekture:
1. Uvodno predavanje.
Metodske jedinice i obaveze studenata na kolegiju.
Digitalni milenij
Kolegij Fenomeni suvremene arhitekture u prostorima biblioteka usmjeruje se na sintetsku prezentaciju umjetničkog stvaranja i trajnog teorijskog dijaloga s temeljnim pitanjima arhitekture i kulture u korak s novim informacijskim tehnologijama. Cilj kolegija je osposobljavanje studenata u sveobuhvatnom horizontu specijalističkih tema arhitekture i fokusiranju znanja prema izazovima novih arhitektonskih programa budućnosti.
U suvremenoj arhitekturi biblioteke su postale nosioci ideja. One otvaraju sloţena pitanja urbaniteta i grada kao cjeline. Kao generatori urbanog ţivota s izvorištima u povijesnoj ulozi temeljnih institucija kulture te njenih vremenskih modifikacija, biblioteke zrcale slojevita značenja: od individualnih intelektualnih naziranja, pa sve do osebujnosti suvremenih kulturnih politika. Krajem 80-ih i početkom 90-ih informatika dobiva novi zamah. U tom kontekstu niti biblioteka ne moţe više biti tek mjesto odlaganja knjiga, već mora biti premreţeni rezultat projektiranja informatike i novih tehnologija. Nova biblioteka mora osigurati sadrţaje kao što su black box i hologrami, te ih objediniti u novu arhitekturu (opna). Arhitektura postaje svojevrsnainformacijsko-prostorna Rubikova kocka.
Suvremene biblioteke postale su primjeri nove paradigme; kako kulturološkog tako iarhitektonskog aspekta unutar novog vala modernizacije u drugoj polovici 80-ih godina prošlog stoljeća, u doba kad suvremene javne graĎevine doţivljavaju kapitalne promjene.