Hemijska ispravnost vode za piće

UVOD

Voda predstavlja jedan od osnovnih uvjeta opstanka i života čovjeka na Zemlji. Zavisno od klimatskih uvjeta potrebe organizma za vodom su od 3-12 l/dan. Prestanak unosa vode dovodi mnogo brže do smrti nego ne unošenje hrane, naime, već poslije nekoliko dana, pošto organizam izgubi 10-20% od cjelokupnog volumena svoje tekućine dolazi do velikih zdravstvenih problema gdje nastupa neophodnost hemijske ispravnosti vode za piće da ne bi došlo do navedenih komplikacija.

Pri manjim gubicima vode u organizmu čovjeka javljaju se smetnje (glavobolja, manjak koncentracije, poremećaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog sustava i srca). Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi koja hrani srce, mozak, mišiće i ostale organe i tkiva, pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije.

Voda ima i veliki higijenski značaj. Ukoliko su za zadovoljenje higijenskih i drugih životnih potreba stanovništvu dostupne dovoljne količine zdrave i higijenski ispravne vode utoliko je lakše održavanje lične i opće higijene, što se direktno ili indirektno odražava i na zdravstveno stanje stanovništva. Svoju osnovnu higijensku ulogu voda može ispuniti ako je ima u dovoljnim količinama, ako svojim fizičkim, hemijskim i mikrobiološkim svojstvima ne utiče nepovoljno na zdravlje.

Korišćenje vode za odmor i rekreaciju je također jako značajno i iz tog razloga je potrebno da kvaliteta vode koja se koristi u ove svrhe (rijeke, jezera) bude ispravna.

Na osnovu izvedenog neophodno se kroz seminar prvo klasificirati vodu , zatim utvrditi koja su to zagađenja vodnih resursa i njihov uticaj na zdravlje ( hemijska zagađenja), zatim navesti koji se zahtjevi u pogledu kvalitete vode traže od strane zakonodavstva. Neophodno je obrazložiti metode ispitivanja i ocjene rezultata, kroz koje su navedene oblasti uzorkovanja vode, parametri kontrole i dezinfekcija vode. Kao zadnja cjelina dat je hemijski pregled vode.

 
VODA I NJEN ZNAČAJ U PRIRODI

Voda predstavlja najzastupljeniju supstancu u prirodi i u prosjeku oko 70% težinskog sastava živog svijeta čini voda. Voda je neophodna životna potreba za svu biocenozu, uključujući i čovjeka ona je univerzalan rastvarač, izvor hrane i minerala, životna sredina za mnoge žive organizme, bitan klimatski faktor, prirodan estetski element, predmet rada i sredstvo za rad, izvor energetskih resursa, mjesto rekreacije, opšte društveno dobro. Voda u tečnom stanju pokriva 71% ukupne površine Zemlje. Ukupna količina vode na zemlji iznosi 1,4*109 km3 (1,4 milijardi kubnih kilometara) vode, od čega na slane vode otpada 97,4%, a na slatke svega 2,6%.

Potrebe za vodom stalno se povećavaju i to kako zbog rasta stanovništva na našoj planeti tako i zbog razvoja prirode u mnogim zemljama svijeta. Voda je jedini resurs na Zemlji čija se količina ne smanjuje, ali se njezina kvaliteta stalno pogoršava. Prirodne vodi imaju sposobnost da donekle neutrališu zagađenje jer teže da uspostave prvobitnu ravnotežu. Ta sposobnost se naziva samoprečišćavanje. Ako je zagađenje veliko, potrebno je pristupiti pročišćenju sa posebnim uređajima i postrojenjima.

Voda se u prirodi ne pojavljuje u hemijski čistom obliku, zbog toga što rastvara različite organske i neorganske materije, čija količina u vodi varira. Od količine sastojaka zavise i karakteristike vode. Voda se prema svom porijeklu može podijeliti na:

• atmosfersku
• površinsku
• podzemnu vodu.

Atmosferska voda potiče od padavina kao što su kiša, led, inje i rosa. Ova voda sadrži rastvorene gasove iz atmosfere sa kojim dolazi u dodir: N2, O2,CO2,H2S, SO2 i dr. Pored gasova ona sadrži i malu količinu rastvorenih soli , kao i čestice prašine, čađi i dr.

Površinska voda je voda koja se nalazi na površini Zemlje ( potoci, rijeke, jezera, mora i okeani). Ona je u kontaktu sa zemljištem zbog čega je bogata rastvorenim organskim i neorganskim materijama.

Podzemne vode nastaju infilitracijom atmosferskih padavina i površinskih voda do vodootpornog sloja gline, gdje se nastavlja lagano kretanje vode u pravcu terena. Ova voda je obogaćena solima magnezija, kalcija, natrija i ima konstantan sastav, nižu temperaturu, bistra je i bezbojna