Prednosti i mane upotrebe baze podataka
FAKULTET ZA EKONOMIJU I INŽENJERSKI MENADŽMENT
NOVI SAD
ODSEK- POSLOVNA EKONOMIJA I FINANSIJE
SEMINARSKI RAD
PREDMET: INFORMACIONI SISTEMI I TEHNOLOGIJE
TEMA: PREDNOSTI I MANE UPOTREBE BAZE PODATAKA
Mentor:
Student:
Novi Sad, 2022.
Prednosti i mane upotrebe baze podataka
1
SADRŽAJ

Prednosti i mane upotrebe baze podataka
3
2.
CILJ RADA
Cilj ovog seminarskog rada jeste da ukaže na prednosti i mane upotrebe baze podataka
poređenjem različitih modela podataka sa i njihovih karakteristika.
Baze podataka predstavljaju viši nivo rada s podacima u odnosu na klasične programske
jezike. Reč je o tehnologiji koja je nastala s namerom da se uklone slabosti tradicionalne
"automatske obrade podataka". Ta tehnologija osigurala je veću produktivnost, kvalitet i
pouzdanost u razvoju aplikacija koje se svode na pohranjivanje i pretraživanje podataka u
računaru. Baze podataka kroz brojne aplikacije i sisteme postaju bitan deo stvarnosti i sveta
koji nas okružuje i samim time zahtevaju stalno unapređenje i poboljšanje karakteristika.
Prednosti i mane upotrebe baze podataka
4
3. POJAM BAZE PODATAKA
Baza podataka kao deljiva kolekcija međusobno logičko povezanih podataka danas je
najčešće korišćena metoda za čuvanje, organizovanje, prikupljanje i sortiranje podataka, kao i
smanjenje redundantnosti. Baze podataka u savremeno organizovanom društvu imaju veliku
primenu (kupovina u supermarketu, podizanje gotovine na automatu, osiguranje vozila,
korišćenje biblioteke, korišćenje interneta, evidencija građana, katastar i mnoge druge
primene).Za funkcionisanje ovakvih sistema, pored baze podataka potreban je i aplikativni
softver za komunikaciju sa bazama. Tu funkciju omogućuje
Data Base Management
System
(skraćeno DBMS), ili sistem za upravljanje bazom podataka – softverski sistem koji
omogućuje kreiranje, definisanje, korišćenje, održavanje i kontrolu pristupa bazi podataka.
DBMS omogućuje krajnim korisnicima ili programerima da dele podatke, odnosno pruža
mogućnost da se podaci jednovremeno koriste od strane više aplikacija i lišava nas potrebe da
svaka aplikacija ima svoju kopiju podataka.
Definisanje baze podataka podrazumeva specifikaciju tipova i struktura podataka koje treba
memorisati u bazu, kao i ograničenja nad podacima. Kao sredstvo za realizaciju pomenutih
definicija koristi se jezik za definisanje podataka, engl.
Data Definition Language
(skraćeno
DDL). Definicije podataka se nalaze u katalogu sistema i nazivaju se meta podaci.
Manipulacija bazama podataka podrazumeva pretraživanje, brisanje, dodavanje i izmenu
podataka u bazi. Za ostvarivanje ovih manipulacija koristi se jezik za manipulaciju bazom
podataka, engl.
Data Manipulation Language
(skraćeno DML). Deo DML-a koji služi za
pretraživanje baze podataka naziva se upitni jezik.
Слика 1:Uprošćen prikaz okoline sistema baze podataka

Prednosti i mane upotrebe baze podataka
6
relacioni DBMS. Nova generacija nastala je 2000-te godine i poznata je kao NoSQL baze
podataka. Takve su DO (document-oriented) baze i key-value skladištenje podataka. Jedan
tip strukturne DO baze su XML baze zasnovane na atributima XML dokumenta.
3.2 CILJEVI UVOĐENJA BAZA PODATAKA
Baza podataka nastoji ispuniti sledeće ciljeve:
Fizička nezavisnost podataka
. Razdvaja se logička definicija baze od njene stvarne
fizičke građe. Znači, ako se fizička građa promeni (npr, podaci se prepišu u druge
datoteke na drugim diskovima), to neće zahtevati promene u postojećim aplikacijama.
Logička nezavisnost podataka
. Razdvaja se globalna logička definicija cele baze
podataka od lokalne logičke definicije za jednu aplikaciju. Znači, ako se logička
definicija promeni (npr, uvede se novi zapis ili veza), to neće zahtevati promene u
postojećim aplikacijama. Lokalna logička definicija obično se svodi na izdvajanje
samo nekih elemenata iz globalne definicije, uz neke jednostavne transformacije tih
elemenata.
Fleksibilnost pristupa podacima
. U starijim mrežnim i hijerarhijskim bazama, staze
pristupanja podacima bile su unapred definisane, dakle korisnik je mogao pretraživati
podatke jedino onim redosledom koji je bio predviđen u vreme projektovanja i
implementiranja baze. Danas se zahteva da korisnik može slobodno prebirati po
podacima, te po svom nahođenju uspostavljati veze među podacima. Ovaj zahtev
zadovoljavaju jedino relacione baze.
Istovremeni pristup do podataka
. Baza mora omogućiti da veći broj korisnika
istovremeno koristi iste podatke. Pritom ti korisnici ne smeju ometati jedan drugoga,
te svaki od njih treba da ima utisak da sam radi s bazom.
Čuvanje integriteta
. Nastoji se automatski sačuvati korektnost i konzistencija
podataka, i to u situaciji kad postoje greške u aplikacijama, te konfliktne istrovremene
aktivnosti korisnika. Mogućnost oporavka nakon kvara. Mora postojati pouzdana
zaštita baze u slučaju kvara hardvera ili grešaka u radu sistemskog softvera.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti