Krivično procesno pravo

Načela krivičnog postupka
Načelo akuzatornosti (optužno načelo) – Krivični postupak može se pokrenuti i voditi samo na zahtjev ovlašćenog tužioca. Razlikujemo tri vrste tužioca i to: Javni tužilac koji pokreće postupak po službenoj dužnosti. Oštećeni ili ubsidijarni tužilac koji se javlja u slučaju da javni tužilac odustane od podizanja optužnice u toku same istrage ili da odustane od gonjenja kada podigne optužnicu. Privatni tužilac je ovlašćeni tužilac za krivična djela koja se gone po privatnoj tužbi.
Načelo oficijelnosti krivičnog gonjenja – Ovo načelo podrazumijeva da se krivični postupak pokreće po službenoj nužnosti od strane nadležnog tužioca (ex officio). U našem krivičnom postupku usvojen je princip oficijelnosti, pošto se
najveći broj krivičnih djela goni na zahtjev javnog tužioca kao ovlašćenog tužioca, tj. po službenoj dužnostri odakle i vodi porijeklo naziv ovog načela. Dakle u slučaju da  se izvrši krivično djelo koje se vodi po službenoj dužnosti, izvršilac tog djela će se goniti bez obzira na to da li oštećeni pristaje na to ili ne.
Načelo legaliteta (zakonitosti) – Načelo legaliteta definiše obavezu javnog tužioca po sili zakona, preduzme gonjenje kada postoji osnovana sumnja da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po dlužbenoj dužnosti. Ovo načelo važi samo za ona djela koja se gone po službenoj dužnosti, te se kao zakvo odnosi samo na javnog tužioca dok se na druge  tužioce ne odnosi. Ovo načelo daje jednak tretman svim građanima. Primjenjuje se u svim zemljama Evrope, a ima primjenu i van tog kontinenta. U nekim zemljama javni tužilac ne smije odustati od gonjenja, u drugim ima to pravo, ali samo uz pristanak višeg tužioca.
Suprotan princip, principu legaliteta jeste princip oportuniteta ili cjelishodnosti. Putem ovog principa daje se ovlašćenje javnom tužiocu da odustane od gonjenja kada je to korisno. Ovaj princip dolazi do izražaja kod krivičnih djela sa neznatnom društvenom opasnošću. Ovo djelo je bitno u situaciji kada se kao izvršilac krivičnog djela javlja maloletno lice, jer u takvim situacijama je bolje izbeći gonjenje. Također je dozvoljeno odustajanje od krivičnog gonjenja za krivična djela za koja je može izreći novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine ili blaža kazna, pod uslovom da osumnječeni prihvati jednu od sljedećih obaveza:

1) Da otkloni štetnu posljedicu nastalu izvršenjem krivičnog djela ili da izvrši nadoknadu pričinjene štete;
2) Da plati određeni novčani iznos u korist humanitarne organizacije, fonda ili ustanove;
3) Da obavi određeni društveno –korisni ili humanitarni rad;
4) Da ispuni dospele obaveze izdržavanja;
5) Da se podvrgne odvikavanju od alkohola ili opojnih droga;
6) Da se podvrgne psihosocijalnoj terapiji.

Načelo neposrednosti – Prema ovom principu sve činjenice i svi dokazi koji služe kao osnov za donošenje sudske odluke moraju se izvesti pred sudom. Ovo načelo nalaže da sudije neposredno svojim čulima zapažaju sve činjenice koje se izlažu i utvrđuju prilikom ispitivanja kako okrivljenog odnosno optuženog tako i prilikom saslušanja svjedoka, vještaka, oštećenog i druge učesnike u postupku. Princip 1neposrednosti omogućava prilikom procjene iskaza stranaka i drugih učesniuka u postupku uzimaju u obzir i psihičke komponente koje se javljaju pri tome. Ovo načelo je jedno od osnovnih načela krivičnog postupka. U tom pravcu Zakon o krivičnom postupku predviđa da se na glavni pretres pozivaju optuženi i njegovi branioci, tužilac, oštećeni i njegovi zakonski zastupnici i punomoćnici, kao i tumač, svjedoci i vještaci. Izuzetno optuženom se može suditi i u odsustvu kada je u bekstvu ili nije dostupan dražavnim organima, a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi u odsustvu. U skraćenom postupku može se donijeti presuda iako optuženi nije prisutan, ali samo onda kada je stepen dokazanosti krivice optuženog toliki da njegova izjava i iskaz ništa ne mogu promijeniti. U slučaju da je proces traje duže vrijeme može se odrediti jedan ili dvojica sudija porotnika (posmatrača) kao dopunskih sudija kako ne bi došlo do ponavljanja pretresa usljed nemoguštva nekog od sudija – porotnika da dođe na glavni pretres. Ukoliko je glavni pretres održan bez prisustva lica koja su morala biti prisutna postoji apsolutna povreda krivičnog postupka. Ako glavni pretres traje duže od mjesec dana ili se glavni pretres drži pred izmenjenim sastavom vijeća, onda pretres uvijek počinje iznova.

Imamo i odstupanja od načela neposrednosti koja su nužna i to su sljedeći slučajevi:

1) Ukoliko se određena lica ne mogu saslušati pred sudijom jer su u međuvremenu umrla, duševno oboljela ili su teško oboljela tako da ne mogu doći na glavni pretres, ili im je komunikacija otežana. Tada će se iskaz takvih osoba koji su dali ranije pročitati;
2) Kada svjedoci, vještaci ili sam okrivljeni ne žele da daju iskaz na glavnom pretresu;
3) U slučaju da se pojavi nejasna ili protivrečna situacija, kod okrivljenog se recimo ne poklapa iskaz dat u fazi istrage i iskaz dat na glavnom pretresu, tada će mu se pročitati raniji iskaz, isto tako će se uraditi ako se takva situacija dogodi sa
svjedokom ili vještakom;
4) U slučaju da se stranke saglase, ili po nahođenju suda kada je svjedok ili vještak ranije dao iskaz pred sudom, tada se njihovi iskazi čitaju na osnovu prijedloga stranaka.