Međunarodno privatno pravo

1.Pravila za uređivanje situcija s međ. obilježjem?
a) kolizijska pravila = upućuju na primjenu mjerod. str. ili domaće pr. Kp su dio unutraš. prava svake drž., a utvrđuju ih propisi i međ. ug., pa tako postoje hrv., franc.,mađar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraža, upr.org.) rješava situacije s međ. obilježjem na osnovi kp svoje drž. Npr.
1)Općin. sud u Zg rješava o rastavi, razvodu braka str. državljana na osnovi primjene kp iz ZRS:čl.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. drž. čiji su državljani oba brač.druga u vrijeme podnošenja tužbe. Ako su brač.drugovi državljani različ.drž. u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju drž. čiji su oni državljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od brač. drugova imao u vrijeme podnošenja tužbe prebivališ. u RH. Ako je 1 od brač.drugova državlj. RH koji nema prebivališ. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju drž. čiji su oni državljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).

2)Nadležni austrijski org. u Beču, pred kojim dvoje hrv.državljana žele zaključiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajućih kp
Da bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:
1. stranog obilježja
2.treba se raditi o situacijama koje uređuje pravo što se može primjenjivati eksteritorijalno;to je građ., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su već po određenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo.

2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadlež.hrv.upr.tijela?
b) pravila neposredne primjene = uvijek upućuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s međ. obilježjem, neposredno na primjenu domaćeg prava.Uopće se ne polazi od primjene domaćih kp već se neposredno utvrđuje primjena domać.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.nač. ili zaštite određ. pr.subjekata. Npr.ZRS: čl.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. drž. čiji je državljanin osoba koja želi sklopiti brak pred nadlež.org. RH, neće se dopustiti sklapanje braka ako, što se tiče te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuđivanje).
PZ: čl.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorišt.brodova ovaj zakonik:
a) na odgovor. prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, predviđenu odredbama ovog Zakonika, čija se primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanište ukrcaja ili odredišta nalazi u RH
b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika
U hrv.mpp-u nema opće odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od švicar. i talijan.pr.
c) posebna materijalna pravila = njome se određuje unutraš. propisima pr. položaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednačavanju mater. prava na osnovi međ. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:
1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravištu i prebiv. te o radu kao i u
2) raznim međ. ug. kojima se između drž. ugovornica ujednačuje privatno pravo

3.Kako se uređuju situacije mgpp i mpp?
Mpp = kao grana unutraš.prava analiziranim metodama uređuje privatnopr. situacije s međ.obilježjem; to je pr. međ. ne po pr. izvoru nego samo po sadržaju situacije koje uređuje. Proc. pr. svake drž. pa tako i nj. građ.parnič., izvanparnič., stečajno i ovršno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan drž. gdje je doneseno.
Mgpp = budući da sadrži pravila o međ.nadležnosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izučava u mnogim drž. pa tako i u RH unutar tog predmeta.
Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tužitelj treba riješiti dilemu je li nj. potraživanje iz trgovin. ug. s međ. obilježjem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom slučaju nadlež. suda u drž. X ili u drž. Y, tj. jesu li međ. nadležni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) drž., to zavisi od proces. odredaba tih drž. kojima se određuje međ. sudska nadlež. Ako se ustanovi međ. nadlež. suda u drž. X, pa se tom sudu podnese tužba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to drž. X, po kojom će se rješavati i pitanje zastare potraživanja.
Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu često uređuju privatnopr. i procesnopr. situacije s međ. obilježjem jednim te istim zakonom .

4.Ime mpp ?
Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853.
U drž. angloamerič.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no preteže naziv sukobi zakona.

5.Ratio upućivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ?

• Zašto se uopće primjenjuje metoda koliz. pravila koja upućuje na primjenu mjerodavnog (domaćeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodeći da pr. poreci drž. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod određ.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos traži pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedište.
• Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvažniju pri uređivanju situa¬cija s međ. obilježjem; pri tome se polazi od potrebe da se na na¬vedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domaće ili strano) koje s njima ima najužu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi povećanju i produbljivanju međ. pr. suradnje te se ostvaruje međ.ujednačenost rješenja.
• Isključuje se beziznimna primjena pr. drž. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rješ. bila protivna nač. jednakosti pred zakonom – zabrani rješavanja različ.pr. situacija na jednaki način.
• Kolizijskopr. rješ. drž. se razlikuju u vremenu i prostoru što je posljedica razlika u određiv. sadržaja izraza najuže veze.
• Postoje odstupanja od navedenog klasič. modela kolizijskopr. rješavanja.Sve češće se donose koliz.rješ. koja

1)uzimaju u obzir potrebu zaštite određ.pr. subjekata npr. određ.vrsta ugovor.stranaka npr. potrošača, radnika
2)koliz.rješ. se zasnivaju na nač. primjene povoljnijeg pr.
3)kontroli utvrđenih poveznica izbjegavajućom klauzulom ili
4)na posebnim pravilima neposredne primjene