Fakultet za menadžment HercegNovi
Inkorporiranje osnovnih i savremenih vidova turizma u ukupnu ponudu
turističke destinacije – studija slučaja Yoga retreat na Skadarskom jezeru
SEMINARSKI RAD
Predmet
: Metodologija izrade naučno-istraživačkog rada
Herceg Novi, april 2019. god.
3
UVOD
Crna Gora svoj turistički potencijal temelji na izuzetnim prirodnim i kulturnim resursima
ključnim za rast i razvoj turističke ponude i s tog aspekta pruža niz konkurentskih prednosti u
odnosu na okruženje ali i šire. Prirodno bogatstvo naše zemlje čini nekoliko jedinstvenih
atrakcija kao što su Boka Kotorska (jedan od najljepših zaliva na svijetu), kanjon rijeke Tare
(drugi po dubini kanjon na svijetu), Ulcinjska plaža i pet nacionalnih parkova koji zauzimaju 7%
teritorije Crne Gore (NP Durmitor, NP Biogradska Gora, NP Lovćen, NP Skadarsko jezero i NP
Prokletije). Osim toga, tu su i nekoliko širom svijeta prepoznatljivih lokaliteta i kapaciteta kao
što su Sveti Stefan, grad Kotor , prestonica Cetinje ili Institut “Dr. Simo Milošević” u Igalu
(naročito popularan u skandinavskim zemljama).
Međutim, osim fenomenalnog vizuelnog utiska kojeg ove izuzetne prirodne ljepote ostavljaju na
turiste, a naročito kada ih gledaju na fotografijama na internetu ili propagandnom materijalu, sve
više se čini da Crna Gora mora još dosta da učini da kako bi obezbijedila respektabilnu
satisfakciju potrošača i njihovih potreba kada oni konačno dodju u ovu destinaciju.
Ono što država može da uradi i što već radi manje ili više uspješno je postavljanje ciljeva i
određivanje sredstava kojima će se aktivirati sve društvene i ekonomske funkcije turizma.
Destinaciju je, na prvom mjestu, potrebno učiniti brzo i lako dostupnom, uz što niže troškove
tako da je ulaganje i osavremenjivanje drumske, vazdušne i pomorske mreže glavni prioritet a
na tome se poslednjih godina najviše i radi. Dalje, stvaranje povoljnog ambijenta za ulaganje i
strane investicije, unapredjenje hotelskog i privatnog smještaja i poboljšanje kadrovske strukture
na svim nivoima , počevši od menadžerskog pa prema proizvodno-uslužnom sektoru.
U međuvremenu, svaki pojedinac koji se bavi turizmom ili ima dodira sa turističkom djelatnošću
trebalo bi aktivno da razmišlja i primjenjuje druga uspješna iskustva i da prati svjetske trendove
kako bi obogatio svoju ponudu i pribavio više koristi i za sebe i za krajnjeg korisnika. Potrebe
potrošača su odavno u centru marketinških i ostalih istraživanja, pa u ovom vremenu konstantnih
i brzih promjena, kada više plaža, more i sunce jednostavno nisu dovoljni, potrebno je pronaći
način kako brzo i uspješno odgovoriti svim novim tržišnim izazovima. Različite potrebe
zadovoljava različiti spektar turističkog proizvoda, koji se kreira prema tražnji. U posljednje
vrijeme primjećuje se nekoliko trendova: personalizacija putovanja (kreiranje posebnog
4
aranžmana za svakog korisnika pojedinačno), rast interesa za aktivnim odmorom i
specijalizovanim programima (zdrastveni, wellness, senior turizam), interes za tradicionalnim
vrijednostima tipičnim za destinaciju, rast zahtjeva za kvalitetom i dobijanjem više vrijednosti za
novac. Stoga su identifikacija trenda i određivanje mogućnosti primarni zadaci za svakog
preduzetnika u turizmu.
Bogatstvo i prilagođavanje ponude doprinosi bržem razvoju, većoj lojalnosti potrošača i stalnom
proširenju novih segmenata tražnje na tržištu.
6
Demografske promjene
– u 2020.godini oko 20% evropske populacije će
biti starije od 65 godina. Ovaj dio stanovništva će često imati značajnu
kupovnu moć i više slobodnog vremena za putovanja. Pored starenja
stanovništva, broj domaćinstava sa jednom ili dvije osobe će se povećati.
Pristup informacijama
– kompjuterska tehnologija, Internet, Internet
pretraživači, mobilni telefoni, globalni pozicioni sistemi (GPS) i digitalna
televizija duboko su u cijelom svijetu promijenili i mijenjaju način na koji
se komunicira, prikupljaju informacije i distribuiraju proizvodi i usluge.
Ekonomija iskustva
– u eri u kojoj postoji izobilje ponude i gdje nije
uvijek lako razlikovati proizvode i usluge na osnovu kvaliteta, potrošači
su sve više u potrazi za drugim faktorima na kojima bi mogli zasnovati
izbor. “Meke” karakteristike kao što su dizajni, značenje, kao i kreativno
kombinovanje proizvoda i usluga u “ukupno iskustvo” dobijaju na
značaju.
Prilagođavanje
– fokus na “ja” kao konkretnu osobu će se povećati.
Potrošači traže rješenja po mjeri koja odgovaraju njihovoj ličnosti.
Društvo se više ne može podijeliti na homogene ciljne grupe, već se sve
više sastoji od mnogo različitih tržišnih niša.
Održivost –
zabrinutost zbog klimatskih promjena, zagađenja životne
sredine i socijalnog blagostanja se preobraća u povećanju tražnju u okviru
ekološki, društveno i ekonomski odgovorne potrošnje. Ovaj trend je
pojačan zakonodavnim inicijativama usmjerenim ka podsticanju potrošača
i kompanija da djeluju na održiviji način.
Zdravlje i wellness
– “sjedeći” način života mnogih ljudi u razvijenim
zemljama doveo je do povećanog usmjeravanja na zdravlje i wellness, kao
slobodnovremenske aktivnosti. Granica između wellnessa i stila života, s
jedne strane, i zdrastvene zaštite s druge strane, postaje sve nejasnija.
Poslovni modeli zasnovani na niskim troškovima
– ovi poslovni modeli
sve više uspješno prodiru na tržište svodeći proizvode i usluge na njihove
najosnovnije komponente, čineći to uporedo sa tradicionalnim poslovnim
modelima.
