Nove droge na popisu

I. UVOD

Svakim danom sve je više droge u svijetu. Samim time nove droge dolaze i u Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: RH). Nisu sve te droge nove u doslovnom smislu, međutim, mnoge od njih se tek sada probijaju na tržište. Tako je u posljednje 3-4 godine samo u RH otkriveno 40-ak novih supstanci koje nisu na Popisu droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga (dalje u tekstu: Popis).
U ovome sam seminarskom radu “obradio” neke od najznačajnijih novih droga s Popisa droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga, te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga i koje se u RH pojavljuju u zadnje vrijeme. Osim njih, spomenuo sam i još neke droge koje nisam detaljnije razmatrao. Također, nisam ulazio duboko u srž problema s drogama, niti u opsežne klasifikacije. Umjesto toga, naveo sam osnovne karakteristike svake od njih, što bi svakom policijskom službeniku trebalo biti dovoljno za njihovo prepoznavanje.
II. OPĆENITO

U RH je inkriminacija droga regulirana Kaznenim zakonom , Zakonom o suzbijanju zlouporabe droga , te drugim propisima. Na snazi je i gore već spomenuti Popis koji donosi Ministarstvo zdravstva. Ovaj je Popis nekoliko puta dopunjen ili izmijenjen, a zbog pojave novih trendova za očekivati je da će se i dalje mijenjati.
Također, na snazi je i Popis tvari zabranjenih u sportu prema Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping, kao i Popis lijekova koji sadrže takve tvari. Sredstva s tog popisa ne podliježu kaznenoj, nego samo sportskoj odgovornosti, osim u slučaju nedozvoljene trgovine.
Važno je napomenuti da se neke od ovih tvari s Popisa (npr. diazepam, bromazepam ili alprazolam) nalaze i u legalno dostupnim lijekovima (Xanax, Normabel, Lexaurin, Apaurin, Helex i dr.) u hrvatskim ljekarnama. No, za sve takve lijekove, osobe koje ih koriste ili prenose moraju imati medicinsku dokumentaciju, inače se radi o klasičnoj zlouporabi.
Sve to, ali i mnoge druge legalne i nelegalne sastojke poput acetona, raznih kiselina, otapala, kemijskih sredstava za čišćenje, razrjeđivača, benzina i mnogih drugih, proizvođači droga koriste u proizvodnji novih sintetičkih droga. Upravo sintetičke (dizajnerske) droge i čine sve veći broj tvari na Popisu, jer osim “tradicionalnih” droga i droga dobivenih od biljki više praktički i nema čistih droga na tržištu.

III. KETAMIN

Ova je droga na ulici najpoznatija po nazivima “Special K” ili “Cat”. Sve više zamjenjuje kokain. Razlog za to je cijena (duplo je jeftiniji od kokaina) i uvjerenje kako nije štetan. Navodno ne stvara fizičku ovisnost pa ju ponajprije koriste tzv. “rekreativci”, odnosno osobe koje drogu koriste 1-2 puta mjesečno iz zabave. Naravno da takvo razmišljanje nije točno jer se s vremenom povećava potreba za novim dozama i moguća je tzv. “K-rupa”, što je polusvjesno stanje u kojem su ovisnici odsječeni od vanjskog svijeta, paralizirani i ne mogu pričati . Kažu da je osjećaj bolji od osjećaja koji daje kokain, te da duže traje. S obzirom da je ketamin ponajprije anestetik koji se u veterini upotrebljava kao anestetik za konje, teško je povjerovati u činjenicu da zaista nije štetan. Također, dokazano je da negativno djeluje na rad srca, mozga, bubrega i mjehura.
Ketamin je zbog svog kristalnog izgleda naizgled jako sličan morskoj soli ili kristalnom metamfetaminu, te se najčešće uzima ušmrkavanjem. Moguće je i intravenozno ubrizgavanje ketamina, no ovisnici ovo izbjegavaju jer postoji velika opasnost od predoziranja.
“Ljudi rade čudne stvari kakve inače ne možete ni zamisliti u normalnim okolnostima. Jako često svi imamo istu halucinaciju. Jednom smo tako svi mislili da smo u moru i počeli smo plivati. Večeri s ketom su obično nezaboravne, a bolji je od drugih droga jer se kasnije možeš naspavati i nema nekih popratnih pojava”, rekao je jedan od konzumenata ketamina .