Obolevanje od malignih neoplazmi u Sremu

UVOD
Medicinska informatika je naučna disciplina koja se bavi teorijom i praksom informacijskih procesa u medicinskom radu, pri čemu se pod informacijskom procesima misli na obuhvaćanje, prenos, čuvanje i ažuriranje podataka, to jest na obradu podataka u najširem smislu. Budući da je znanje bitan činilac u rešavanju medicinskih problema, može se reći da se medicinska informatika bavi postupcima za baratanje medicinskim podacima,informacijama i znanjem u svrhu rešavanja medicinskih problema i odlučivanja u zdravstvu te ih se može putem računskih mreža učiniti dostupnim širokom krugu korisnika i davalaca medicinskih usluga. Osim toga bavi se i načinom pretraživanja medicinske literature,baza znanja I baza podataka,I donošenja odluka u medicine.
Medicinska statistika / Biostatistika je:
–statistika primenjena u oblastima povezanim sa zdravljem i bolešću
(biomedicinske i javnozdravstvene nauke), kao i nauka koja razvija nove
alate i metode za istraživanje ovih oblasti.
–nauka o odlučivanju u uslovima nesigurnosti u oblastima povezanim sa zdravljem i
bolešću
Sređivanje podataka obuhvata njihovo grupisanje i tabelarno i
grafičko prikazivanje
Ciljevi zdravstvene statistike su da pomoću statističkih parametara prikaže:
zdravstveno stanje stanovništva,performanse zdravstvene službe,
odnosno, sistema zdravstvene zaštite.
Razvoj merenja zdravstvenog stanja
Do kraja I sv. rata
– Dominacija zaraznih bolesti
– Visoka smrtnost stanovništva
–Pokazatelji smrtnosti (mortaliteta)
–Pokazatelji smrtnosti (mortaliteta)
Do kraja II sv. rata
– Rešavanje osnovnih sanitarnih i komunalnih
problema
– Uspesi imunizacije i vakcinacije
– Akutna oboljenja i stanja
– Pokazatelji oboljevanja (morbiditeta)
Do kraja osamdesetih godina
– Starenje populacije
– Hronična oboljenja i stanja
– Pokazatelji invalidnosti i nesposobnosti;
skale zdravlja
Sadašnjost
– Stilovi života i faktori rizika
– Pokazatelji kvaliteta života

Izvori podataka za merenje
zdravstvenog stanja stanovništva:
Registri vitalnih dogadjaja u populaciji (matične knjige rođenih, umrlih, venčanih),
Popisi stanovništva i stanova,
Rutinska zdravstvena statistika,
Epidemiološki nadzor,
Istraživanja zdravstvenog stanja stanovništva (popis ili na osnovu uzorka)
Registri hroničnih masovnih bolesti
Drugi izvori podataka (društvena statistika):
ekonomski razvoj, socijalna zaštita, obrazovanje
Opšte informacije o skriningu od malignih neoplazmi u Srbiji
Srbija je po obolevanju od raka na 18., a po smrtnosti na drugom mestu u Evropi. Najčešće maligne bolesti u Srbiji 2012. godine bile su: rak dojke, pluća, prostate, debelog creva i grlića materice.
Rak grlića materice u Srbiji :
• standardizovana stopa mortaliteta iznosi 7,7 na 100.000;
• po smrtnosti Srbija je na trećem mestu među evropskim zemljama;
• dve trećine slučajeva otkriva se tek nakon rane invazivne faze;
• svake godine od raka grlića materice umre više od 600 žena.
Rak dojke u Srbiji:
• standardizovana stopa mortaliteta iznosi 22 na 100.000;
• rak dojke je treći najčešći uzrok smrti među ženama starijim od 45 godina;
• rak dojke se dijagnostikuje kod svake dvanaeste žene;
• 70% novootkrivenih slučajeva raka dojke su promene veće od 2 cm;
• svake godine od raka dojke umre više od 2000 žena.