Oduzimanje imovinske koristi

POSTUPKU

I – Uvodne napomene

Organizovani kriminal je danas globalni društveni problem i ozbiljna prijetnja mnogim državama. On je zajednički problem zemljama u političkoj i ekonomskoj tranziciji i razvijenim zemljama koje se pojavljuju kao tranzitne zemlje i zemlje destinacije. Nije potrebno posebno naglašavati u kakvom položaju su zemlje koje su imale iskustvo sa lokalnim ratovima.

Ogroman profit do koga se brzo dolazi u kriminalnoj sveri snažno motiviše kriminalce i kriminalne grupe na usavršavanje organizacije, tehnika i sistema kontrole nacionalnih institucija koje bi mogle biti prijetnja njihovoj aktivnosti. Procesi globalizacije tržišta i informatički napredak samo su pogodovali njihovim aktivnostima. Stratezi novog svjetskog poretka zaboravili su da postoji druga strana medalje i da globalizacija nosi sa sobom o sjeme globalne opasnosti. Glad za profitima otvorila je pandorinu kutiju i kriminacima pružila šansu da se planetarno razmahnu. Na drugoj strani, države su u procesu tranzicije i prilagođavanja izgubile korak i zapostavile modernizaciju sigurnosnih i zaštitnih sistema, tako da su u mnogim zemljama danas kriminalci bolje organizovani i opremljeni od državnih institucija.

Najveće profite u svijetu kriminala, prema svim izvještajima relevantnih međunarodnih institucija, donose trgovina drogom, oružjem i ljudima. Procjenjuje se da godišnja zarada ostvarena trgovinom ljudima danas iznosi oko 60 milijardi dolara . Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, 700.000 žena, djece i muškaraca svake godine postaju žrtve trgovine ljudima .

Nema sigurnih procjena koja od ovih kriminogenih djelatnosti je najunosnija, ali se s pravom naglašava da drogu diler može prodati samo jednom, oružje, u zavisnosti od toga koliko je “čisto”, može i nekoliko puta, a čovjeka – muškarca, ženu i dijete – nebrojeno puta!

Balkanski region je eldorado za sve tri najunosnije kriminalne djelatnosti, a Bosna i Hercegovina, vjerovatno, raskrsnica svih puteva droge, trgovine ljudima i trgovine oružjem. Prema jednom izvještaju srbijanske policije , albanski mafijaši sa Kosova su postali druga vodeća narko-mafija u svijetu, a trideset albanskih mafijaških porodica sa Kosova kontrolišu svjetske tokove organizovanog kriminala: šverc droge, oružja, cigareta, kradenih vozila, prostituciju, reketiranje, pranje novca i ucjene.

Na osnovu zvaničnih procjena i statistika može se zaključiti da je BiH ozbiljno ugrožena organizovanim kriminalom. Rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala su krajnje skromni, a u borbi protiv korupcije rezultata gotovo i nema. Ako je to tačno, a po svemu sudeći jeste, onda država mora hitno razmišljati o brzom i efikasnom odgovoru. Aka izostane snažna reakcija države, društvo će se naći u provaliji iz koje neće biti izlaza .

Klasični mehanizmi društvene reakcije na kriminal, uključujući i zakonodavni okvir, očigledno više nisu dovoljni. Da su bili efikasni, ne bismo danas govorili o alarmantnoj opasnosti od organizovanog kriminala. Treba, dakle, ozbiljno razmišljati o novim modelima preventivnog i represivnog odgovora na klasične i nove oblike organizovanog kriminala.

Problem kriminalnog podrivanja ekonomske stabilnosti zemalja posljednjih dvadeset godina je u fokusu interesovanja međunarodnih institucija. Niz međunarodnih političko-pravnih dokumenata podstiče ili obavezuje države članice da kreiraju posebne zakonske mehanizme identifikacije, zapljene i oduzimanja imovinske koristi koja potiče iz kriminalne aktivnosti , uključujući i prošireno oduzimanje.

Da li je zakonodavstvo BiH u dovoljnoj mjeri usklađeno sa međunarodnim dokumentima?