Postupakpred međunarodnim sudom pravde

1.UVOD

1.1.PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Problem istraživanja ovog seminarskog rada jeste, istraživanje svih relevantnih podataka koji se odnose u vezi sa pokretanjem postupka pred međunarodnim sudom pravde,te ko je sve nadležan da pokrene postupak.

1.2.RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Radna hipoteza se odnosi na ciljeve i svrhu pokretanja postupka kao i nadležnosti Međunarodnog Suda,kao i postupci koji se mogu pokrenuti na ovom sudu.

1.3 SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha ovog rada je da detaljno objasnim općenito čime se ovaj sud bavi,koji se sve postupci mogu pokrenut ,te faze kroje se prolaze prilikom postupka na ovom sudu.

1.4 ZNANSTVENE METODE

Izrade ovog rada korištene su sljedeće znanstvene metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda dokazivanja i opovrgavanja, metoda klasifikacije, metoda deskripcije, metoda kompilacije.

1.5 STRUKTURA RADA

U uvodnom dijelu svog rada sam naveo općenito pojam Međunarodnog suda pravde,kao i postupke pred ovim sudom.U nastavku rada sam objasnio postupke koje se vode u parnicama pred ovim sudom kao i incidentne ili predhodne postupke.U drugom dijelu svog rada sam naveo koji su predhodni prigovori ,koje su privremene mjere u okviru ovog suda i njegovih mjera.U završnom dijelu svog rada sam naveo sve faze kroz koje se prolaze prilikom pokretanja postupka pred ovim sudom.

2. POJAM MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE

Međunarodni sud pravde je glavni sudski organ Ujedinjenih nacija. Sjedište mu je u Hagu. Rješava sporove između država i daje savjetodavna mišljenja na zahtjev Ujedinjenih nacija i Specijalizovanih agencija. Statut Međunarodnog suda pravde je dio Povelje UN. Izlaganja o sudu biće potpunija u odjeljku o međunarodnim sudovima. Međunarodni sud pravde je formiran od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a na osnovu člana 7. Povelje kao glavni sudski organ, i on može da sudi samo parničnim strankama koje su države. Nadležnost suda obuhvata sve sporove koje stranke iznesu pred njega kao i na slučajeve koji su predviđeni u povelji Ujedinjenih nacija ili u ugovorima i konvencijama koje su na snazi. Države mogu i bez posebnog sporazuma izjaviti da priznaju ipso facto nadležnost suda u svim pravnim sporovima koji za predmet imaju tumačenje nekog ugovora, svako pitanje međunarodnog prava, postojanje bilo koje činjenice koja bi, ako se utvrdi, predstavljala kršenje neke međunarodne obaveze, i prirodu ili veličinu dužne naknade zbog kršenja neke međunarodne obaveze.Sud svoje odluke donosi u saglasnosti sa međunarodnim pravom, i u tom smislu naročito primjenjuje međunarodne konvencije, bilo opšte bilo posebne, koje uspostavljaju pravila izričito priznata od strane država u sporu, međunarodni običaji, kao dokaz opšte prakse koja je prihvaćena kao pravo, opšta pravna načela koja priznaju prosjećeni narodi, kao i učenja najpoznatijih stručnjaka međunarodnog javnog prava…