Precizna poljoprivreda

UVOD

Odnosi između društva i zemljišta su se progresivno transformirali kao rezultat drastičnih promjena tijekom 20. stoljeća, osobito povećanjem industrijalizacije te poljoprivredne mehanizacije u globalnoj trgovini i komunikaciji. Nacionalne, regionalne i međunarodne perspektive o poljoprivredi moraju ispitati iste ali i druge čimbenike kako bi se osigurala najbolja moguća osnova za raspodjelu resursa, određivanje pravila, formuliranje politike, donošenje odluka i u konačnici – rad s pouzdanim kontrolnim sustavom. Većina je postala svjesna posljedica višegodišnje uporabe kemijskih gnojiva i raznih kemikalija na tlo. U tom slučaju potrebno je izgraditi jasan sustav kontrole za korištenje kemijskih gnojiva u proizvodnji hrane odnosno u prehrambenoj industriji. Danas postoje mnogi zakoni, javni oglasi te državni standardi u ratarstvu pa u većini slučajeva nije moguće doći do korisnih informacija o određenim kulturama na jednom mjestu. Postavljanje istih informacija na web stranice olakšalo bi pristup, međutim problem se javlja kod manjih sredina te ruralnih područja jer ljudi koji ondje žive imaju manje iskustva s informacijskom tehnologijom u usporedbi s ljudima koji žive u gradovima.
FFP (Fifth Framework Program) započeo je istraživanje i izgradnju modela za širenje izvan sustava progresivnog upravljanja farmom (sustav precizne poljoprivrede) pomoću informacijske tehnologije u ratarstvu i prehrambenoj industriji. Na temelju godišnjeg iskustva, skupina poljoprivrednika i ljudi zaposlenih u servisnim i nabavnim poduzećima dosjetila se kako započeti s informacijskim tehnologijama i primijeniti ih u svom radu. Ta iskustva su uglavnom iz prikupljenih, obrađenih i kontrolnih podataka. Dolaskom bežične komunikacijske tehnologije i senzora javlja se mogućnost za točnije interoperativne geoprostorne infrastrukture i integracije poljoprivrednih podataka.

Kartografska vizualizacija

Mogućnost donošenja odluka u poljoprivrednoj domeni može se poboljšati integrirajući lokalni okoliš s geografskim informacijskim sustavom (GIS) i senzorskim web aplikacijama. Učinkovitost bilo kojeg informacijskog sustava može se procijeniti na temelju svoje mogućnosti da dostavi relevantne, precizne i pravodobne informacije. Svaki senzor koji se koristi u poljoprivredne svrhe mora imati dobar položaj koji je gotovo uvijek vrlo važan. Prostorno proširenje i dostupnost informacija senzora u realnom vremenu stvaraju veliki potencijal za geoprostorne aplikacije. Pomoću senzorskih sposobnosti u određenom području mogu se u čestim intervalima pročitati kakvoća tla, tlak zraka te usjevi i ta očitanja se zatim mogu spojiti s kartografskim slojevima iz različitih izvora i vizualno predočiti za različite svrhe. Interoperabilne web usluge i podatke kodiraju modeli za infrastrukturu prostornih podataka (Spatial Data Infrastructures) te dodatno unapređuju integraciju geo-senzorskih podataka s prostorno vremenskih modela. Trenutno, uz korištenje novijeg (inteligentnijeg) pristupa bazama podataka i podržavajućim interaktivnim korištenjem – moguće je pronaći važeće karte na internetu, ali i kreirati te mijenjati iste prema specifičnim i individualnim zahtjevima. Umjesto uobičajenog korištenja prijašnje kreiranih karata, novija informacijska tehnologija omogućuje pojedincima interaktivno korištenje kartografije te jasan pregled podataka u skladu sa specifičnim zahtjevima pojedinog korisnika.
Novija tehnologija omogućava povezivanje „uživo“ na unutarnje sfere prostora putem izravne interakcije s novom generacijom kartografske vizualizacije i time ujedno s potencijalno beskonačnim resursima dostupnim na internetu. Karta predstavlja geografsku realnost korištenjem simbola koji predstavljaju određene osobine i karakteristike. Zajedno sa novim kartografskim alatima (GIS) koja su temeljena na web kartama, moguće je osigurati interakciju između kartografske vizualizacije i korisnika što je za buduće korištenje, zbog svoje prostorne udaljenosti – od primarne važnosti.
Kartografska vizualizacija u svom novom obliku jedinstveni višedimenzionalni alat, koji se može koristiti za istraživanje, analiziranje te komunikaciju. Stoga karta je mnogo više od mjesta nastajanja slike i upravljanja, već može biti grafički prozor s neograničenim mogućnostima.