Prekrsajne sankcije

UVOD

Prekršaji su povrede javnog poretka, društvene discipline ili druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene Krivičnim zakonom ili drugim zakonima kojima se propisuju krivična djela. Odlikuje ih niži nivo društvene opasnosti koja nastaje njihovim činjenjem, pa se mogu određivati i propisima niže pravne snage od zakona: uredbama, pokrajinskim aktima i aktima lokalnih samouprava. U tom smislu, prekršaji predstavljaju povrede određenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalaže određeno ponašanje. Prekršaji su ujedno i povrede duštvene discipline ili drugih društvenih vrijednosti. Njima se nanosi šteta pravnom poretku u vidu remećenja javnog reda i mira, slabnjenja društvene discipline i ometanja vršenja funkcija državnih i drugih organa.
Propisivanje određene povrede društvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekršaj ima za svrhu otklanjanja mogućnosti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje privrednih, kulturnih i drugih društvenih djelatnosti. Prekršajne sankcije predstavljaju državne, prinudne mjere represivno preventivnog karaktera kojima se učinioci prekršaja, pod uslovima predviđenim prekršajnih propisima, ograničavaju ili uskraćuju u određenim pravima ili slobodama, na osnovu odluke nadležnog organa, odnosno suda, donesene u zakonito sprovedenom postupku.
U prekršajnom pravu, kao i u svakom krivičnom pravu, važi načelo nulla poene sine lege, koje znači da se ne može izreći ni jedna prekršajna sankcija za učinjeni prekršaj, ukoliko ona nije unaprijed propisana zakonom ili odgovarajućim podzakonskim aktom.

Predmet, cilj i struktura rada

Predmet rada „Prekršajne sankcije“ je analitička i komparativna obrada prekršajnopravne reforme i izabrana rješenja sadašnjeg Prekršajnog zakona (analiza aktuelnog stanja u oblasti prekršajnih sankcija).
Cilj rada je da se na što jednostavniji i potpuniji način ukaže na pojam i značaj prekršajnih sankcija. Rad takođe treba da ukaže na opštu ulogu i primjenu prekršajnih sankcija u suzbijanju i sprečavanju kažnjivih ponašanja. Rad obuhvata pet cjelina.
Privi dio rada predstavlja teorijsko pravni akspekt, u okviru kojeg je dat opšti prikaz pojma prekršaja i prekršajnih sankcija, nihovih vrsta i karakteristika.
Drugi dio rada tiče se istorijskog razvoja prekršaja sa osvrtom na razvoj prekršajnog prava u našoj zemlji.
Treći dio rada je međunarodno pravni akspekt u kojem je posebna pažnja usmjerena na usklađivanje sa međunarodnim ugovorima, od značaja za oblast prekršaja, naročito sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Četvrti dio rada obuhvata komparativni prikaz prekršajnih sankcija čime će se omogućiti bolje shvatanje predmeta istaživanja.  Dat je opšti prikaz prekršajnih sankcija zemalja u okruženju i članica EU.
Peti dio rada uspmjeren je na pozitivno pravni aspekt prekršajnih sankcija u Crnoj Gori. Prikazan je na postojeći prekršajni sistemi u Crnoj Gori pri čemu je poseban akcent stavljen na Zakon o prekršajima, kojim se precizno reguliše oblast prekršajnih sankcija u našoj zemlji.

Metode rada

Metode korišćene prilikom izrade ovog rada su:
•    Teorijski metod, baziran je na apstraktnim teorijskim principima i logičkim pravilima, pravilima definisanja i klasifikacije. Podrazumijeva izlaganje na sistematičan način, oslanjajući se na postojeći kvantum saznanja i informacija.
•    Istorijski metod, je istaknut kroz posmatranje raznovrsnih dokumenata i dokaznog materijala i bavi se analizom onoga što se u prošlosti dogodilo kroz određene vremenske periode.
•    Komparativni metod, podrazumijeva upoređivanje istih ili srodnih činjenica, pojava, procesa i odnosa, odnosno utvrđivanje njihove sličnosti u ponašanju i intenzitetu kao i razliku među njima.
•    Normativni metod, se odnosi na važeće pravne propise, koji regulišu oblast prekršajnih sankcija u Crnoj Gori.