Promena imenica u ruskom jeziku

1. Uvod

Imenice su vrsta reči koje imaju gramatičke oblike i gramatička značenja roda, broja, padeža i živog ili neživog.
Imenice se menjaju po rodu, broju i padežu. Deklinacija (arh. sklanjanje) imenica podrazumijeva promjenu po padežima imenica svih rodova u svim brojevima. U srpskom jeziku imenice se menjaju po sedam padeža (nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, instrumental i lokativ), dok u ruskom jeziku postoji šest padeža, pa se umesto vokativa u ruskom jeziku primenjuje nominativ.
Ruski jezik razlikuje tri roda: muški, ženski i srednji.

2. Jednina muškog i srednjeg roda

Imenice muškog roda završavaju se na tvrd ili mek suglasnik, ili na suglasnik й, a neke mogu biti i na samoglasnik a, я (papa, sudья), a imenice ženskog roda na –a , -я , -iя -ь. Imenice srednjeg roda imaju nastavke –o, -e, -ie, -mя. Po padežima se ne menjaju jedino imenice stranog porekla (uglavnom na samoglasnik) koje označavaju predmete ili ili životinjske vrste (atele, viski, depo, radio, pianino, poni..). Postoje imenice opšteg roda npr. sirota, sluga, umnica.
Ne menjaju se ni ruska prezimena na –ago , -яgo , -ih, -ыh, -ovo (Živogo, Černыh), niti ukrajinska prezimena na –ko (Evtušenko, Gromыko). Ruski jezik razlikuje jedninu i množinu. Neke zajedničke imenice imaju samo množinu (pluralia tantum): očki, kačeli, oboi, štanы, slivki, duhi… Za razliku od srpskog jezika, ruski ima padež manje (nema vokativ). Lista padeža u ruskom jeziku je sledeća:
Padež (padež): Nominativ (Imenitelьnый) — kto? ili čto?
Genitiv (Roditelьnый) — kogo? ili čego?
Dativ (Datelьnый) — komu? ili čemu?
Akuzativ (Vinitelьnый) — kogo? ili čto?
Instrumental (Tvoritelьnый) — kem? ili čem?
Lokativ (Predložnый) — o kom? ili o čem?
* Umesto vokativa u ruskom jeziku upotrebljava se nominativ, npr. Sergeй! Nataša!
Promene imenica nazivaju se deklinacije (skloneniя). Ruske imenice imaju pet osnovnih deklinacija, koje se izdvajaju prema rodu i nastavcima.

Prva deklinacija: imenice muškog roda sa nultim nastavkom npr. stol, medvedь i muzeй.
Druga deklinacija: imenice srednjeg roda na-O i na-e npr. okno, more.
Treća deklinacija: imenice ženskog roda na-a i na-я npr. parta, zemlя i imenice muškog roda na-a i na-я npr.papa, dяdя.
Četvrta deklinacija: imenice ženskog roda na-ь npr. lošadь, matь.
Peta deklinacija: imenice srednjeg roda na-mя npr. vremя, imя

* Pored toga, deo imenica ima pridevsku promenu, deo ima mešovitu promenu, postoje i nepromenljive imenice npr.
kofe, radio, kino, žюri, Gёte, Zolя, Soči.