Zaštita informacionih sistema
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio sasa.roncevic 19. mart 2013. Prijavi dokument
1. Priroda prava, nastanak i razvoj prava
Pravo je sistem društvenih normi koje reguliraju društveni život i razvitak a time aktivno utjeće ne samo na učvrščivanje i zaštitu osnovnih društvenih odnosa nego i na njihovu stagnaciju, mijenjanje pa i svjesno razvijanje viših društvenih i političkih forma. Pravo kao poseban oblik društvenih normi nije postojao prije države. Pojavljujući se u historiji zajedno s državom, pravo je nastalo ne kao proizvod države, nego kao njezin sastavni dio. Koje sve sfere društvenih odnosa, koliko i na koji način, pokriva pravo ovisi o stupnju društvenog razvitka te društvenog i političkog uređenja pojedine zemlje. Pravo javljajući se kao “nadgradnja” nad konkretnim historijskim društvenim odnosima, ima relativno samostalnu i stvaralačku ulogu kao posebna društvena sila. Ali, nema takvog prava koje je čisto i totalno klasno. Društvena osnova svakog pravnog sistema ovisna je od vladajuće klase.
Po njemu je pravo; nešto sveto-od Boga-pripada kolektivu – dolazi magija – pojedinac koji ima svoje norme i interese – dolazi do preobražaja prava arhaičnih društava i s time do podjele prava:
1.kolektivno-individalno
2.restriktivno-restitutivno
Weber- pravo je božanskog porijekla, to je niz pravila po njemu pravo na: mistično, iracionalno obilježje po porijeklu ali ima u sebi jednu racionalnu komponentu. 1.U prvom obliku bilo je karizmatskog obilježja (kanonsko pravo) -2 karizmatska objava proroka a kasnije empirička tvorevina pravnika –3 dalje ga uzima svjetovna vlast uz pomoćteokratske vlasti – 4 dolazi do sistematizacije praktičara, grupe pravnika a u tom se procesu razvijaju formalna obilježja prava –5 dolazi u međustadij tolerancije i -6 napokon se usmjeravaju do sistematizacije tehnike.
2. Razgraničavanje sociologije prava od teorije prava, filozofije prava, historije prava
Historija prava odnosi se na prirodu, nastanak i razvoj prava (gledaj prvo pitanje). Filozofiju prava možemo pratiti otprilike od Platona, Aristotela preko drugih, dok povijest sociologije prava započinje zapravo doprinosom Emilea Durkheima i njegove škole. Durkheim je pravu pripisivao temeljnu ulogu u mehanizmu društvenog života. Određujući granice prava kao društvene činjenice, moramo izbjegavati rani filozofski stav i svaku dogmatizaciju neke posebne pravne situacije vezane uz određeni tip globalnog društva, strukture ili grupe.
-zadaci soc. prava:
1. otkrivanje svrhe prava, sustava pravnih pravila i sistema prava koji funkcioniraju u određenim društvima, okvirima i u utvrđivanju funkcionalnih veza između tih vrsta, sustava
pravila i sistema i njihovih oblika s jedne strane te društvenih okvira s druge strane.
2. Proučavanje varijacija značajnosti prava na hijerarhiskoj ljestvici sustava društvenih pravila i tvorevina civilizacije.
3. Proučavanje promjena tehnika sistematizacije prava i ovisnosti o tipovima globalnih društava
4. Proučavanje promjenljive uloge grupa pravnika u životu društva
5. Generičko proučavanje regularnosti tendencija u razvoju prava i proučavanje njihovih faktora
3. Shvaćanje soc. prava u povijesti društvene misli (Platon, Aristotel, Rimski pravnici i mislioci, Sveti Augustin, Grotius, Škola prirodnog prava, Montesquieu)
Platon-Aristotel => kad su napredniji grčki slojevi društva počeli emancipirati od primitivne mitološke misli, grč. filozofi počeli su težiti suštini i porijeklu prava. Još je Sokrat gledao u bogovima tvorce prava, a već njegovi učenici, Platon i Aristotel znaju da su zakoni i pravo dijelo ljudi, a ne bogova. Oni obračaju pažnju na ideju pravednosti. Da bi bilo “dobro” pravo mora biti pravedno. Umjesto božanstava Aristotel uvodi “prirodu” kao stvaralački faktor prava. To je tzv. početak prirodnog shvačanja porjekla prava, koje se opet u nizu vjekova pojavljuje u različitim varijantama u teoriji i filozofiji prava.
Rimski pravnici – oni su od Grka preuzeli pojam “prirodnog prava”. To je u širokom smislu pravo što su ga “ova živa bića naučila od prirode”. Rimski su pravnici uveli pojam prirodnog uma koji je omogućio čovjeku da postavi norme međunarodnog prava. U njih je pravo definirano novom svrhom – na ostvarenje pravde (utjecaj arhaičkog morala). Pravne škole koje se kod Rimljana navode kao protivničke, razlikovale su se samo u tumačenju pojedinih pravnih normi: Prokurjanci (više konzervativni) i Sabinovci (Ciceron “o građanskom pravu kao umječu”).
Sveti Augustin – Najveći teolog krščanskog vremena, postao biskup. Isprva manihejac (“Ispovijesti”, “O državi Božjoj”), polazi od Platona; grijeh je čovjekov pad; bitak je pravo ime Boga (najviše i nepromjenljivo); ljubav prema bogu spašava; sve se zasniva na kategoriji volje; zlo je u prirodi čovjeka; čovjek je razapet između božanske i ljudske države (amor Dei i amor Sui); Ljubav prema bogu je apsolutna norma. Krščanstvo je pobjedilo u koncepciji jednakosti ljudi (krščani prebivaju na Zemlji ali su građani neba).
Grotius – (škola prirodnog prava). Nizozemski humanist, živio u 16/17 stoljeću. U dijelu “O ratnom i mirnodopskom pravu” udario je temelje međunarodnog prava. Uočio je da nad
pozitivnim pravima pojedinih naroda i država postoji pravo višeg reda i višeg autoriteta. To je prirodno pravo, koje je vječno i nepromjenljivo, a pozitivna prava pojednih naroda i
država vrijede samo ako su u skladu s prirodnim. To je pokolebalo autoritet tada pozitivnog rimskog prava i udarila na pozicije katoličke crkve. Prirodno pravo bilo je uzdignuto iznad
samog boga.
Montesqueu – uz druge ideologe američke i francuske revolucije, bio je pristalica škole prirodnog prava koje je učio da su svi ljudi jednaki i u slobodi rođeni. To je učenje došlo do
izražaja u deklaraciji o pravima čovjeka (“O duhu zakona”), teorija državnog prava osnovne državne vlasti (tiranija, monarhija, republika). Predlaže politički sistem u kojem je
državna vlast podjeljena na: zakonodavnu, sudsku i izvršnu i podjeljena među 3 samostalna državna organa.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio kacab 24. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Dijana994 25. april 2024.
Objavio mitrovicm993 24. april 2024.
Objavio Dragica Stanisic 24. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.